Lidice i Prebilovci - zajedno protiv zaborava

Prag (Češka), Prebilovci (Hercegovina) - U Lidicama selu kod Praga (Češka) u petak 12. juna potpisan je Memorandum o saradnji te češke opštine i sela Prebilovaca, kod Čapljine - dva mjesta čiji su stanovnici surovo stradali u Drugom svjetskom ratu. U Lidicama pogrom njemačkih nacista nije preživjelo 63 odsto od 320 stanivnika dok su u Prebilovcima od oko 1000 mješana ustaše NDH, na skoro 50 različitih mjesta a najviše u jami Golubinki kod Šurmanaca, svirepo likvidirale više od 800 čeljadi.

Nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji češkog sela Lidice i Prebilovaca u Hercegovini. Veronika Kelereova, predsjednica opštine Lidice i Branko Ekmečić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Prebilovci. Snimio: Radoje Elez

Sedam decenija kasnije potomci nedužnih žrtava, njegujući kulturu sjećanja Memorandumom su se obavezali da uspostave saradnju koja treba da doprinese čuvanju uspomene na ratne događaje čime bi se ojačalo poznavanje savremene istorije i njenih mračnih strana prvenstveno među mladom generacijom – jer samo tako, stoji u Memorandumu – možemo da pomognemo u sprečavanju ponavljanja sličnih događaja u budućnosti.

Memorandum, koji su potpisali predsjednica opštine Lidice Veronika Kelereova, predstavnik sela Prebilovci Branko Ekmečić, Veso Đorem ispred Društva Luka Praha, utvrđena su četiri osnovna pravca saradnje; vaspitno-obrazovno djelovanje na omladinu , istraživački rad, komemorativno okupljanje i uzajamna posjeta stanovnika dva udaljena mjesta koja je povezala njihova tragedija u Drugom svjetskom ratu.

Spomenik žrtvama sela Lidice (Češka) koje su njemački nacisti pokušali zbrisati sa lica zemlje

Lidice su teško postradale poslije ubistva Hitlerovog protektora Češke Rajnharda Hajdriha. Atentat je izvršen 27. maja 1942, a Hajdrih je umro od zadobijenih rana 4. juna iste godine. Poslije sumnje za vezu sela sa atentatorima, koja nije potvrđena, Nijemci su odlučili da nad Lidicama izvrše stravičnu odmazdu. Njeno izvršenje započelo je već 10. juna kada je cjelokupno stanovništvo sela uhapšeno, da bi muškarci zatim bili odvojeni od žena i dece. Toga i narednih dana strijeljano je, bez ikakve krivice, 199 Lidičana, 192 muškarca i sedam žena. Poslije tri dana od hapšenja Nijemci su odvojili majke od djece. Žene su odvedene u logor u Ravensbriku, a djeca, pretežno, u logor u Helmnu u Poljskoj. Tu su poubijana u kamionima-dušegupkama. Dio dece je predat njemačkim porodicama na usvajanje. Smrtno je stradalo 98 lidičke djece. Poslije rata pronađeno je i vraćeno majkama ili drugim srodnicima 18-oro djece iz sela. Selo je spaljeno i eksplozivom sravnjeno sa zemljom i tako potpuno uništeno 1. jula 1942. godine.

Opširnije: Lidice i Prebilovci - zajedno protiv zaborava

Širi se istina o stradanju Prebilovaca

Vladika Grigorije: Važno je da se izložba dogodila u Beogradu gdje, rekao je preosvećeni episkop, postoji mnogo ljudi koji još ne znaju da postoje Prebilovci sa takvom ranom, ali i sa takvom snagom života koju oni u sebi nose.

U Beogradu je, na praznik Vaznesenja Gospodnjeg – Spasovdan (21. maj), na dan kada se Hristos četrdeseti dan poslije vaskrsenja posljednji put javio apostolima i uzneo na nebo, u galeriji Narodne banke Srbije otvorena izložba „Prebilovci”. Izložba, koja je prvi put bila postavljena u Novom Sadu, svedoči o ustaškim zločinima 1941. godine u ovom selu gdje je od oko hiljadu stanovnika pogrom preživjelo njih 172. Autori izložbe su studenti Univerziteta iz Banja Luke Predrag Lozo i Dragoslav Ilić.

Hor ”Mokranjac”, koji djeluje pri hramu Svetog Save na Vračaru, ostavio je na više od 600 prisutnih Beograđana poseban pečat na otvaranju izložbe. Najupečatljiviji trenutak večeri bio je horsko pojanje tropara kanonizovanim Prebilovačkim mučenicima. Izložba preko fotografija i autentičnih dokumenata približava istoriju sela o nezapamćenom zločinu.

Opširnije: Širi se istina o stradanju Prebilovaca

Prva izložba o našem selu

Izložbao biblijskoj tragediji Prebilovaca

Istorijske fotografije nastale u vremenskom rasponu od skoro jednog vijeka kao i dokumenta vezana zaPrebilovce, bili su postavljeni u Kulturnom centru Novog Sada (Tribina mladih, Katolička porta 5.) od 17. do 23.novembra. Prvi put nakon Drugog svjetskog rata organizovana je jedna ovakva izložba izvan Prebilovaca a nakojoj su Prebilovci bili u centru pažnje.

Jedan od izloženih eksponata na izložbi o Prebilovcima koja je održana u Novom Sadu od 17. do 23. novembra

Organizator, Kulturni centar Novog Sada iUdruženje građana Jadovno `41 iz Banjalukepokazali su, ovom izložbom, da je važno sjećatise- čime se nevinim žrtavma odaje svojevrsna počast i poštovanje. Da su mladi Novosađanibili u pravu, ustupanjem izložbenog prostora,govori i primjetno interesovanje publike zaizložbu- kako na otvaranju 17. novembra tako i udanima kada se mogla posjetiti. Veoma jeznačajno što je pripremljena jedna ovakvaizložba a još je značajnije da je Kulturnicentar Novog Sada izložbi otvorio svoja vratai na taj način doprinjeo da se javnost upozna ostradanju Prebilovaca. O tom stradanju u dva rata, izvan krugova uže rodbine žrtava malo se govori i nedovoljno zna.Zaista se malo zna o biblijskoj tragediji Prebilovaca. Danas valjdasamo Prebilovčani znaju da niko nije odgovarao za ponovljeni zločin nad njima i njihovim selom1992. godine. Za Srebrenicu zna cijeli svijet, za Prebilovce- do pojave Interneta, znala je samo uža i šira rodbina nevino umorenih žrtava. Zbog toga, i ne samo zbog toga, veoma je važno da je organizovana izložba u Novom Sadu, koja će, nadat se, biti obogaćena novim dokumentima i nastaviti da svjedoči o jednom strašnom zločinu i u drugim mjestima.

Podsjećanja radi; u Drugom sjvetskom ratu od 1000stanovnika, rat je preživelo samo njih 172. UPrebilovcima su, tada, potpuno uništene 52porodice a 36 ognjišta je ugašeno. (Ugrađanskom ratu 1992. godine, stanovništvo izPrebilovaca je protejerano. Svaka kuća jezapaljena a hram u izgradnji miniran i sravnjensa zemljom). I nije onda čudo što je selo izraslou tragičan simbol stradanja srpskog naroda uPavlićevoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.Bacanjem djece i njihovih majki u jamu Golubinkukod Šurmanaca ubijeno je 6. avgusta 1941. oko600 stanovnika ovog sela. U istom mjesecu na 48mjesta ubijeno je još i više od 200 ljudi iz ovogsela koje je pred Drugi svetski rat imalo okohiljadu čeljadi.

Danas je u selu obnovljeno manje od tridesetak kuća. A bilo ih je čak 118. Nekad jedno od ekonomski najmoćnijih inajmnogoljudnijih sela danas je, uglavnom, u ruševinama.

Opširnije: Prva izložba o našem selu

Čija je briga groblje u Prebilovcima

Klik za vecu slikuPravoslavno groblje u Prebilovcima, krajem marta 2015. godine nakon akcije čišćena od korova

Groblja i spomenici u njima vjerna su slika tog mjesta u kojem se nalazePravoslavno groblje u Prebilovcima je i više od toga. Ovo groblje može se doživjeti i kao (ne)napisana tužba na adresu pravosudnih organa – od međunarodnog suda u Hagu do kantonalnih i sudova Bosne i Hercegovine. Groblje na Kravarici, uz hram Vaskrsenja Hristovog, nažalost, pokazuje da blijedi kod Srba nekad vrlo snažna duhovna spona između upokojenih i živih.

U nedjelju, 29. marta 2015. Prebilovčani su se, u solidnom broju, sa tri motorne pile, odazvali na akciju uređenja seoskog groblja. Akcija je dogovorena nekoliko dana ranije na saastanku mještana-povratnika u seoskom Domukulture koga je inicirao otac Marko Gojačić, paroh čapljinski.

Cilj je bio da se groblje očisti od suvišnog šiblja pred Vaskrs, koji je i slava hramaVaskrsenja Hristovog uPrebilovcima, kao i pred svještanje istog, koje se očekuje u avgustu. Akcija, mada je urađeno dosta, treba se nastaviti.

Očišćen je veći dio groblja. Poslije više godina ukazala se i srednjevjekovna nekropola vlastele koja je nekad živjela u ovom selu. Odstranjeno šiblje i korov otvorili su pogled na kompletno groblje u kojem su još vidljivi tragovi zločina nad upokojenim Prebilovčanima i njihovim spomenicima. Dvanaestoborenih spomen-pločajoš uvijek čeka potomke da ih podignu sa zemlje. Naime, od juna 1992. do početka povratka Prebilovčana u selo  1999. godine, oboren je i mecima izrešetan skoro svaki spomenik. Najblaže rečeno iznenađujuće je da poslije, još malo pa četvrt vijeka, za ovaj neviđeni zločin nad pokojnicima niko nije odgovarao.

Opširnije: Čija je briga groblje u Prebilovcima

Ppvi put u Prebilovcima

LITURGIJSKA SVEČANOST


Hram Vaskrsenja Hristova u Prebilovcima, spomen hram za preko 4000 Srba iz Donje Hercegovine koje je umorila vlast Nezavisne Države Hrvatske na početku Drugog svjetskog rata, nalazi se u završnoj fazi izgradnje

U subotu (9. avgust 2014. godine) u Prebilovcima će se molitveno obilježiti 73. godišnjica stradanja srpskog naroda Dojnje Hercegovine u genocidu Nezavisne Države Hrvatske u vrijeme Drugog svjetskog rata.

U toku ljeta 1941. u dva talasa zločina, nazvanih „Vidovdanski...“ i „Ilindanski pokolj“ hrvatske snage su, poslije svakovrsnog mučenja i iživljavanja nad nedužnim i nemoćnim žrtvama, ubile oko 4000 Srba, oba pola i svih uzrasta u kraškim jamama, rijekama i na drugim mjestima. Posebno je teško stradalo selo P rebilovci, koje je izgubilo više od 800 svojih žitelja. Najviše žrtava je bilo među djecom i ženama koje su 6. avgusta te godine žive gurnute u jamu Golubinka kod Međugorja.

Zločin nad ovim žrtvama ponovljen je 1992. kada su im kosti uništene prilikom miniranja Spomen crkve sa kriptom u Prebilovcima, takođe od strane hrvatskih snaga.

Od ove godine Svetim Prebilovačkim novomučenicima, koji su kanonizovani kao svetitelji na ovogodišnjem Svetom Arhijereskom Saboru Srpske Pravoslavne crkve, ne služe se parastosi kao drugim pokojnicima.

U hramu Vaskrsenja Hristovog, koji se obnavlja u Prebilovcima, 9. avgusta od 8 časova, Svetu Arhijersku liturgiju u slavu Novomučenika služiće hercegovačke vladike Grigorije i Atanasije, sa brojnim sveštenstvom.

Opširnije: Prvi put u Prebilovcima LITURGIJSKA SVEČANOST

joomla template gratuitjoomla free templates
2025  Prebilovci  globbers joomla template