Upokojeni povratnici
Snimljena 6. avgusta u Nikšiću, kada najmlađi unuk Slavke Dragićević, Spasoje počinje posao na otvaranju groba, da bi se ispunio jedan zavjet.
Prema istraživanju sajta Prebilovci-selo na Internetu u izbjeglištvu je umrlo više od 60 stanovnika Prebilovaca. Do okončanja ratnih sukova i stvaranja dejtonske BiH, stanovnici sela sahranjivani su tamo gdje su i umrli.
Poštujući posljednju volju jednom broju njih, rodbina je omogućila da se upokojeni vrate u zavičaj. U mjesno pravoslavno groblje preneseni su posmrtni ostaci Todora Brnjašića (1914-1993.) iz Nevesinja, Gojka Buluta (1914-1992.) iz Beograda, Danila Buluta-Barona (1903- 1995.) iz Nevesinja, Cvije rođ. Soldo Bulut (1919-2001.) iz Beograda, Bosiljke Nadaždin ud. Dušana (1924 -1995.) iz Gacka, Jelene-Lele Medan ud. Rade (1928-1994.) iz Splita, Novice (Nikole) Ekmečić (1912–1998) iz Bileće, Draginje Ekmečić ud Tripka (1918- 1997.) iz Bileće i Slavke Dragićević ud. Spasoja (1924- 1993.) iz Nikšića.
Kako još uvijek ogromna većina Prebilovčana živi u izbjeglištvu, na kraju njihovog životnog puta, nije rijedak slučaj da njihova posljednja volja bude upravo to- da budu sahranjeni u Prebilovcima. Tako su se iz izbjeglištva upokojeni vratili; Bulut (Ljubana) Milan-Bego i njegova supruga Jovanka-Joka, braća Živko i Gojko (Boška) Dragićević, Nadaždin (Marka) Dušan, Suhić Olga ud. Riste, Ekmečić Mileva ud. Pere, Jahura Milka ud. Riste, Bulut Mila ud. Lazara, Medan (Jove) Vojko, Tripković Milena-Lena ud. Rade, Ždrakanović Joka ud Gojka i Medić Danica-Dana ud. Milenka.
Pitanje je; šta država BiH čini za svoje građane koji su za vrijeme rata postali izbjeglice a u slučaju Prebilovaca i prognanici sa rodnog ognjišta? Ako u jednom selu kao što su Prebilovci ima toliko ljudi koji su umrli ne dočekavši povratak kući, odgovor samo može biti malo ili ništa. Bilo bi utješno da bar država zna gdje su joj sve prognana djeca i kako im je u izbjeglištvu. Mada je od vremena kada je zaustavljen rat minulo više od 15 godina, još uvijek BiH nema podatka koliko čeljadi živi u njenim granicama. Za dnevno političke potrebe oslanjaju se politički pa i državni faktori na podatke iz doba komunizma (1991.). O izbjeglicama i protjeranim (ne)odgovorni koriste različite i nikad provjerene i potvrđene podatke. Umjesto toga obećava se da je novom strategijom povratka izbjeglih i raseljenih lica u BiH, država dužna obnovit objekte svih korisnika koji ispunjavaju, od strane državne Komisije za izbjegla i raseljena lica, usvojene kriterije (al. d.).
