Kraj nebrige o Hutovu blatu!?
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF početkom decembra (2012.) pokrenula je medijsku kampanju nebi li se sačuvao čuveni park prirode Hutovo blato. Godinama prisutan nerad lokalne, kantonalne i federalne vlasti, nadat se, promjeniće dramatičan Apel iz sjedištva WWF uz koji se traže i potpisi podrške inicijativi svjetske organizacije, kako bi se na odgovorne u BiH izvršio dodatni pritisak. Ukoliko se do februara 2013. godine ovom svojevrsnom peticijom prikupi 10 hiljada potpisa Apel WWF, planirano je, biće predat vlastima u BiH od lokalnog preko kantonalnog do federalnog i državnog nivoa.
Posjetiocima našeg portala iz Hercegovine koji najbolje znaju koje sve vrijednosti ima Hutovo blato upućujemo poziv da podrže Apel i potpišu peticiju koja se nalazi na oficijalnom sajtu Parka prirode Hutovo blato.
Motiv iz Hutova blata. Rijeka KrupaSnimio: Olof Neslund (Švedska)
WWF realizuje od 2007. godine projekt “Dijelimo vode”. Cilj projekta je unapređenja i zaštite prirode putem poboljšanja upravljanja vodama u riječnim bazenima Neretve i Trebišnjice.
Park prirode Hutovo blato je odabran je s ciljem zaštite od najvećeg značaja. U području upravljanja vodama, Hutovo blato predstavlja skup svih uzvodnih uticaja i predstavlja srce sistema gdje se susreću vode Neretve i Trebišnjice. U području zaštite prirode, Hutovo blato je uvršteno na listu močvara od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija). Značajno je za migratorne ptice, endemske vrste riba i uopšte je bogato biljnim i životinjskim vrstama.
WWF Mediteranski program je utemeljio stručni tim s ciljem da analiziraju potrebe za vodom (kvalitet, količinu i vrijeme), život ključnih biljnih i životinjskih vrsta Parka prirode Hutovo blato. Pored istraživanja biološke raznolikosti, urađene su studije hidrologije i hidrogeologije s ciljem razumijevanja zamršenog vodenog sistema Hutovog blata smještenog u krškom okruženju s bezbrojnim podzemnim vodotocima koji dovode i odvode vodu. Prirodni vodeni režim je značajno narušen izgradnjom hidro-tehničke infrastrukture u gornjim dijelovima bazena što ugrožava opstanak biljnih i životinjskih vrsta na ovom području.
Cilj WWF-ovog stručnog tima je da se, koliko je to moguće, oponaša prirodni protok vode kroz Hutovo blato. Rješenje je složeno i zahtjeva više naučnih informacija (režim voda je vrlo kompleksan), kao i usuglašavanja sa širokim spektrom učesnika. Hutovo blato, primjera radi, ne prima vodu iz površinskih tokova, već podzemnim putem iz sliva Trebišnjice i Bregave. Vlažna staništa (močvare) i jezera Hutovog blata prikupljaju tu vodu te je ispuštaju kroz rijeku Krupu u rijeku Neretvu.
WWF-ov stručni tim fokusirao se na potrebe biološke raznolikosti za vodom u Hutovom blatu. Izvršena istraživanja biološke raznolikosti pokazala su da bi restauracija poplavljenih livada na pet glavnih tačaka Parka spriječila gubitak biološke raznolikosti. Konačan zahtjev postavljen je na minimalno 10 cm nivoa vode na ključnim površinama u periodu od oktobra do marta, do 10 cm u vremenu od aprila do juna, i sušni period od jula do septembra. Tokovi Hutova blata i Deranskog jezera ne smiju biti suhi ni u jednom periodu godine.
U cilju dopunjavanja podataka o ovih pet ključnih površina, tim je razvio planove za monitoring (praćenje) količine vode, kvalitet vode, ihtiologije, ornitologije i flore. Paralelno s uspostavljanjem monitoringa, tim je identifikovao rješenja koja bi mogla obezbjediti povoljne uslove na ovih 5 ključnih površina.
Dva su tipa mogućih rješenja.
Dovesti vodu do tih ključnih površina koristeći prirodne podzemne veze između Popovog i Dabarskog polja s Hutovim blatom, to jest doslovno imitirati prirodne tokove. Takva rješenja bila bi najpovoljnija ali su ona u korelaciji s brojnim nesigurnostima, i neka od tih rješenja bilo bi tehnički zahtjevno ostvariti.
Druga grupa rješenja su tehnička i infrastrukturna rješenja, kojima bi se osigurao dovoljan dotok vode u Hutovo blato iz susjednih umjetnih akumulacija. Ta bi rješenja bila efikasnija u smislu osiguranja dovoljnih količina vode, ali bi zbog kvaliteta vode mogla imati nepovoljan efekat koji bi mogao biti dodatna prijetnja biološkoj različitosti Hutovog blata.
Da li se Hutovo blato može spasiti nakon decenija javašluka, nebrige i svake vrste devastacije ovog dragulja Majke prirode? Veliko je to pitanje. Ovdje je čovječija ruka, kao rijetko gdje, uništila sve vrijednosti. Vlast je kod očiju bila slijepa ili je svjesno doprinosila neradom, u dužem vremenskom periodu, uništavanju Hutova blata. Od nekadašnjih preko 300 ptičijih vrsta kojima je Hutovo blato bilo zimovalište, danas ptica zapravo i nema. Najtragičnije je da je nivo voda u Hutovu blatu opao više od jednog metra, da su prirodni vodeni tokovi presahli, livade ispod kojih je tražen treset uništene. Ostalo je jedino da nauka pronađe odgovor na pitanje; kako sačuvati Hutovo blato. S tim u vezi ohrabruje uključivanje WWF. Prenjeli smo neke od planova WWF kako bi trebalo zaštiti Hutovo blato. No, da bi se ovim poslovima pristupilo neophodno je animirati vlast u BiH od lokalnog do državnog nivoa. Da li će se u tome uspjeti, ostaje da se vidi!? U želji da projekat ”Dijelimo vode” uspije WWF sugeriše i potpisivanje peticije. U februaru naredne godine, 2. februara, kako rekosmo, ukoliko se sakupi 10.000 potpisa, Apel za zaštitu Hutova blata WWF će zvanično dostaviti na sledeće adrese: Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosna, opštini Čapljina, opštini Stolac, Agencija za vode sliva Jadranskog mora, Fondu za zaštitu čovjekove okoline Federacije BiH, istom Fondu Hercegovačko-neretvanskog kantona, Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona i Vladi Federacije BiH.
Posjetioce portala Prebilovci- selo na Internetu pozivamo da se odazovu pozivu WWF i potpišu peticiju. Peticija je objavljena na oficijalnom sajtu Parka prirode Hutovo blato.
Publikovano u decembru 2012. godine
U sjedištu planetarne organizacije WWF za zaštitu prirode portal Prebilovci-selo na Internetu obavješten je da je tokom decembra i do polovine januara Peticiju o zaštiti Hutova blata potpisalo 3.474 čovjeka. Kako je planirano peticija se potpisuje do 2. februara. Ukoliko je potpiše 10.000 ljudi Apel za zaštitu Hutova blata biće uručen predstavnicima vlasti od kantonalnog do državnog nivoa kao i organizacijama koje brinu o zaštiti prirode i firmama koje svojim radom ugrožavaju ili mogu ugroziti Hutovo blato. Imajući u vidu činjenicu da je velik broj portala u BiH i drugim zemljama iz okruženja prenio Apel WWF začuđujuće je da je tako malo ljudi podržalo Apel i potpisalo Peticiju. Ostaje da se vidi da li će u narednih petnaestak dana cilj od 10.000 potpisa biti ostvaren. U želji da se to dogodi donosimo ovu kratku bilješku uz poziv da se priključite potpisivanju Peticije.
Nedostaje, dakale, oko 6.500 potpisa.
Web-tim, u Prebilovcima, 3.januara 2013.
