Obilježen vijek škole "Kralj Milutin"
 |
| Publika, u kojoj su najbrojniji mladi, prati nastupe guslara |
Guslarskom večeri, u subotu 9. novembra obilježena je stota godišnjica izgradnje zgrade za potrebe osnovne škole u selu. Te daleke 1924. godine škola je ponijela ime ”Kralj Milutin”. U programu, koji je organizovala Mjesna zajednice, učestvovali su narodni guslari, Udruženja ”Gusle” iz Beograda Željko Vukčević, Srđan Vukalović, Nikola Krivokapić, Nikola Jeknić, Maksim Vojvodić, Srđan Avdalović i etno pojac Maša Vojvodić.
Stradalničko selo Prebilovci ovo novembarsko veče izgledalo je kao u njegovo najsvijetlije doba. Duhovni i kulturni centar Sveti kralj Milutin, bio je premalen da primi sve one koji su došli obilježiti ovaj važan datum iz istorije Prebilovaca i poslušati najbolje srpske guslare koje okuplja Udruženje guslara iz Beograda. Najstariji i oni najmlađi zajedno su pjevali poznate srpske pjesme i sjećali se svojih slavnih predaka.
|
||||
- Sve do velikog stradanja 1941. godine škola je brojala i do 120 đaka. Nažalost u Drugom svjetskom ratu sva ta djeca postradala su na način da su živa bačena u jamu Golubinku u Šurmancima. Za vrijeme Drugog svjetskog rata škola je postradala i zapaljena. Obnovljena je i bila je Dom kulture, a na drugom mjestu je sagrađena škola”, saznajemo od predstavnika Mjesne zajednice Alekse Dragićevića koji dodaje kako su 1992. godine i Dom kulture i škola ponovo postradali, kao i cijeli Prebilovci. Ovoga puta je Dom kulture spaljen od strane hrvatskih snaga u junu 1992. Bio je u ruševnom stanju do 2008. godine kada je Srpsko nacionalno društvo Prebilovci obnovilo Dom kulture koji je od 2015. ponio ime Sveti kralj Milutin. Škola još nije obnovljena.
”Prebilovci su staro guslarsko gnjezdo, odakle su vrsni guslari pronosili pjesničku riječ širom srpskih zemalja. Mnogi među njima bili su prvaci u ovoj iskonskoj umjetnosti”
Mitar Šarić, Grijeh ćutanja je prekinut, Beograd 1992. Godine, strana 6.
Nekad i sada
 |
| Najbolji narodni guslari na pozornici koja je podignuta prije puni vijek. Seoska diletantska (pozorišna) grupa tako je tada dobila istinsku pozornicu koja je zamjenila pozornicu pod otvorenim nebom kod Brnjaševog dućana ili kod Rezervoara u Šarića mahali |
Učionicu i pozornicu, od te 1924. godine dijelilo je veliko platno (zavjesa) na kojem je ruski emigrant Vladimir Zelinski oslikao ”Devet Jugovića i desetog starog Jug Bogdana.” Zavjesa je bila poklon Solunskih dobrovoljaca iz Prebilovaca koji su kolonizovali u Rusko selo od 1. maja do 22. juna 1922. godine. Izradu zavjese finansirali su Milan Ćirić, Danilo Ćuk, Ćetko i Mihajlo Dragićević, Vojislav Ekmečić i Nikola Medan. Među darodavcima nema Todora Đirića Braje, Lazara Ekmečića Lake i Obrena Suhića. NJima je nedostajao u vojvođanskoj ravnici hercegovački kamen pa su se vratili u rodne Prebilovce. Ustaše su 1941. godine uništile zavjesu i na pozornici izložen Lovorov vijenac koji je seoski Soko osvojio u finalnom takmičenju u Mostarsoj župi sa ekipom Nadanića kod Gacka.
 |
| Ratko Vukčević |
- Motivisani smo osjećajem hrišćanske dužnosti da ne zaboravimo naše pretke. Prizvani smo od samog Gospoda jer na sveto mjesto ne možete doći kad hoćete već kada vas Bog prizove. Odlučili smo da ovaj izuzetan jubilej obilježimo na izuzetan način, govori nam Ratko Vukčević u ime udruženja Gusle iz Beograda dodajući da ljudi iz ovoga udruženja često dolaze u Prebilovce i dobro znaju istoriju ovoga kraja. Svi znamo šta su gusle za Srbe, a večeras su se u Prebilovcima sastali najveći guslari današnjice. Svaki od njih sa velikim osjećajem ponosa došao je ovdje. Svaki o svom trošku. Došli smo srcem da bi smo se srcem ponovo vratili”, kaže Vukčević.
Narodni guslav Srđan Avdalović: Nikad u životu mi nije bilo teže i draže da pjevam
 |
| Srđan Avdalović |
- Ovo veče je u meni izazvalo dva osjećanja. Prvi je ponos što sam Hercegovac i što su Hercegovci opet pokazali da su soj Srpstva. Drugi osjećaj je neizmjerna tuga. Nikada u životu mi nije bilo teže da pjevam i draže da pjevam. Ovu noć ću zaista da nosim sa srećom u srcu i pamćenju i nadam se da će mo se svake godine skupljati u Prebilovcima i svjedočiti da je ovo mjesto vaskrsenja i dokaz vaskrsenja i Gospoda Boga i Hercegovine i hercegovačkog naroda i srpstva”, kaže narodni guslar Srđan Avdalović rodom sa Stepena kraj Gacka, sa trenutnom adresom u Beogradu i dodaje kako ga raduje da sve više djece i omladine voli da sluša gusle i sve više đece uzima ih u ruke i pjeva. Ne trebamo brinuti za budućnost gusala jer će ona biti sve svjetlija”, zaključio je Avdalović.
Guslari na pozornici obučeni u hercegovačku i crnogorsku narodnu nošnju, neminovno su, kod starijih, budili sjećanja iz priča o Nikoljdanskim zabavama koje su se ovdje održavale, nakon izgradnje škole sa pozornicom, uz prisustvo domaćina i pićara iz bratstava koja su slavila Nikoljdan. Brojna publika u sali podsjetila je i na poslijeratne priredbe, iz šezdesetih i sedamdesetih godina minulog vijeka a u organizaciji prebilovačke omladine. Dobro je primjetila opisala i fotografisala novembarski dogaađaj Sanja sa Top-portala da je ”ovo veče 9. novembra izgledalo kao u najsvijetlije doba sela”. Na društvenim mrežama izražavana je želja o susretima guslara i naroda u Prebilovcima već naredne godine. Zagovarano je da se u Memorijalnom centru Prebilovci organizuju u ljetnom periodu susreti i takmičenja o izboru najboljih guslara. Očekivati je da će Prebilovci, kao nekad, biti guslarsko gnjezdo odakle se ”pronosila pjesnička riječ širom srpskih zemalja”, kako je to u knjizi Grijeh čutanja je prekinut zabilježio Mitar Šarić.
Pripremili: www.topportal.info Sanja Bjelica Šagovnović/ www.prebilovci.net Aco Dragićević
Povezani linkovi:
Aco Dragićević & Mladen Bulut
Vijek (nekadašnje) školske zgrade
Publikovano, na praznik Svetog kralja Milutina 12 novembra 2024.
