Leksikon sela Prebilovci

(Zavičajni portal objavljuje više od 500 riječi iz leksike sela Prebilovci sa neophodnim objašnjenjima zabilježenih riječi)

   Polazeći od izgrađenosti portala Prebilovci-selo na internetu a posebno polazeći od sadržaja pojedinih rubrika, opredjeljenje je, i tu nismo bili u dilemi, da se sastavi Leksikon Prebilovaca sa neophodnim objašnjenjem riječi. Već na početku, nakon skromnog izbora riječi, dalo se zaključiti da samo jedna jedina stara riječ može, kao danas fotografija, dazamjeni desetine riječi i vjerno dočara vrijeme i, što bi Andrić rekao ”odnose ljudske u njemu”. Naravno, nije ovo definitivan Leksikon. Ambicija je priređivača da postakne i druge a posebno starije Prebilovčane da nam se jave i dopunjuju zavičajni leksikon.

          Nekad se u Prebilovcima, vjerovatno i u drugim hercegovačkim selima, jela ”podmetena čorba”. Niste čuli za tu vrstu jela!? Sastavljači leksike Prebilovaca jesu, ali na sreću nisu kusali tu čorbu. Njihov daleki predak jeste. To je čorba sa puno vode i koja kriška krompira (krtole) ili koje zrno pasulja. U vodu se, pored rijetko koje krompire ili nekoliko zrna pasulja, ubaci kukuruzno brašno. Podmetne se tako krompir ili pasulj. Pamti se ova izgovorena nekad davno za ručkom: ”Stani zrno ubili te jadi, ko što mene gonjajući tebe”.

          Ovdašnji čovjek bio je praktičan sa riječima. Tvorio ih je ili birao tako da što jednostavnije, lakše, razumljivije i mudrije kaže to što misli. Nije ljubio riječi sa dva suglasnika na početku. Nije ih izbjegavao. Naprotiv, prilagodio ih je sebi i lakšem izgovoru; tica, tiče (ptica, ptiče), čela, čeljnjak (pčela, pčelinjak). Dakle, nije mario da li će riječ izgovoriti ispravno. I takve izvitoperene riječi nismo izbjegavali. Ovo tim prije što su se te riječi kroz vrijeme odomaćile u selu; ćerilica (ćirilica), romunika (harmonika)…

          Bilježili smo riječi onako kako su ih izgovarali i kako ih izgovaraju Prebilovčani. Autentično. Činimo to s nadom da će Leksika Prebilovaca našim posjetiocima pomoći, da uz prelistavanje ostalih rubrika portala Prebilovci- selo na Internetu, omogućiti da svestrano upoznaju ovo srpsko naselje na krajnjem jugu Hercegovine.

01 Panorama.sela.maj.2009

Panorama Prebilovaca iz 2009. godine

Am, uamljeni- upareni konji različitih vlasnika i pripremljeni za oranje(imenica)

Alapača- žena koja mnogo priča (imenica)

Avan- (imenica), Naprava za fino rezanje duvana. Sastoji se od noža sa mehanizmom na dasci za ravnomjerno pomjeranje duvana ka nožu. 

Akastemsa namjerom, (imenica)

Akramvršnjak, (imenica)

Akrep- škorpija, (imenica)

Amidža, adžestric, (imenica)

Amidžinica, adžinicastrina, (imenica)

Aračzemljišni potes, (imenica)

Ačkosumbravo, svaka čast, (uzvik)

B

Babini danovi-(imenica) Zovu se ovako po nekavoj babi koju lijepo vrijeme u namamilo da potjera stoku u planinu u martu, što se, inače, čini tek početkom juna. Na pola puta zima se vratila, te je „udario snijeg i led“ i baba je stardala sa svojim malom. Negdje zakašnjelu zimu zovu baba Marta. 

Babina rupa- rupica između potiljka i vrata kod čovjeka, (imenica) 

Babo- otac; babovinaočevina,(imenica) 

Babura- (imenica) Plod duba (hrasta), oblika i veličine loptice za stoni tenis, djeca su je koristila u igri kao kliker. 

Badiljašov, (imenica) 

Baja- buba, (imenica) 

Bajernasip pored rijeke, bair, (imenica) 

Bakrenibakreni sud (od bakra), (pridjev) 

Baldisatipasti s nogu od umora, (glagol) 

Balgangust ispljuvak, (imenica) 

Basma- vrsta tkanine, (imenica) 

Bar- proso, (imenica) 

Baciti se (na nekoga),nasljediti nečije osobine, ličiti na koga, (glagol) 

Baškaodvojeno, zasebno, (prilog) 

Bašča- (imenica) Pored svake kuće u selu ili u njenoj blizini nalazi se bašča, komad zemlje oduzet od kamena za koji struk kupusa raštana, glavicu luka i saransaka (bijelog luka). 

Bezbeli-(prilog)znamenita hercegovačka uzrečica, kojoj je najpribližnije dabome. Priča se da su pitali Hercegovca, može li bez onog „bezbeli“. Dobili su odgovor: “Bezbeli da mogu!“ 

Belegijabrus za oštrenje kose, (imenica) 

Belimora da je, izgleda da je, (prilog) 

Bekinja-(imenica) Oderana koža životinje, ali zna se reći i za prebijenog čovjeka: „Ne vrijedi mu bekinja pet para.“(imenica) 

Bena, benav- glupak, glup (imenica), (pridjev) 

Bespara-krpa koju koristi domaćica u kuhinji prilikom pranja posuđa, (imenica) 

Bekav, bekast- razrook, (pridjev) 

Berićetblagostanje, obilje dobra, (imenica) 

Biva- tako, (prilog) 

Biža- grašak, (imenica) 

Bilmez- glupak, (imenica) 

Biljeg-(imenica)Oznaka na ušima sitne stoke (ovaca) da bi se mogla prepoznati, ako se pomješa sa stokom drugog vlasnika ili izgubi. Biljezi vlasnika u selu su se međusobno razlikovali. Čobani nisu znali samo biljege svojih brava, nego i komšijskih. Bilježilo se odsjecanjem djelića jednog ili oba uva ovčarskim makazama(nožicama), ravno odozgo(poravan) i sa strana. 

Bir- sorta, vrsta voća,(imenica) 

Bičkijapoduži nož domaće izrade, (imenica) 

Bičaljčobanski ogrtač domaće izrade od tkane vunene pređe, sa 

bičevima, bojen u crno, (imenica) 

Bjelinaslanina, (imenica) 

Bjelitikrečiti, (glagol) 

Bostandinja, ali i njiva na kojoj se nalaze i dinje i lubenice (karpuze), (imenica) 

02 bostan u prebilovackoj basti

Dinje u prebilovačkoj bašči

Bogu nogu- kada je neko spreman i sposoban da sve ukrade,

Bojnivo kuće ili druge zgrade, (imenica)

Boturbarska biljka iz Hutova blata- rogoz, (imenica)

Boščapregača, (imenica)

Balekbruka, sramota(imenica)

Brabonjak, brabonjciovčji i kozji izmet, (imenica)

Brana- (imenica) Naprava domaće izrade koja služi za finalnu obradu oranice pred sjetvu ili sadnju. Sastoji se od dugačkog, naročto složenog i zbijenog pruća konopljike, koje je na debljem kraju provučeno kroz dasku, postavljenu između dvije gredice i za istu dasku vezano žicom. Njome se mrvi grumen i ravna zemlja. Vukao je konj, a kasnije traktor. Ovaj postupak naziva se vlačenje ili brananje. Brana treba da bude pod teretom čovjeka koji obično i upravlja konjem, ili pod kamenom.

Branjevinašumski zabran, (imenica)

Brdodio razboja (stana), (imenica)

Bretenovreteno,(imenica)

Brokakao i balek (imenica)

Breska- breskva, (imenica)

Brte-(imenica),brate («Brte si moj dragoviću», Pavla Ekmečića)

Bronzazvono na stoci od mesinga,(imenica)

Bronzin- vrsta lonca,(imenica)

Blagajac- (imenica) Bjeloglavi sup, orao lešinar koji se legao iznad Blagaja, Legao se i u Kozjim stijenama u zaleđu Prebilovaca (”Eno se digli Blagajci sa Kozjih stijena, pripazite kozliće i janjce”, dozivale su se čobanice iz sela).

Blanjastolarska ručna renda.

Blanjati- rendisati drvo, (glagol)

Botana-vrsta platna za ženske haljine, (imenica)

Bukara- drvena krigla, uglavnom urađena od smrekova drveta, (imenica)

Bucet-mala drvena posuda za vodu, slična burilu, (imenica)

Bulati- bilježenje ovaca, pred odlazak na planinu, obično farbom(glagol)

V

Vakatdoba, vrijeme, (imenica)

Varica-(imenica), praznik svete Varvare koji se slavi 17. decembra. Na sv. Varvaru se kuvalo (i danas se kuva kod mnogih) žito - Varica, koje bi se jelo na Nikoljdan.U Prebilovcima se govori: Varica se vari, Savica je hladi, Nikolica kusa.

Vareninaslatko kuvano mlijeko, varenika, (imenica)

Varićak- (imenica), Zemljana posuda, neka vrsta ćupa. Prema pričanju, na Bogojavljenje se u ponoć otvarajau Nebesa i ko ostane budan do toga trenutka, ako nešto zamoli Bog će mu želju ispuniti. Tako je neki čovjek, dočekavši da se Nebesa otvore, umjesto da zatraži pun varićak para, zbunjen i zastrašen promucao: Daj mi Bože glavu ko varićak. I tako je umjesto da bude bogat, dobio samo veliku glavu. (Narodna pričaiz Prebilovaca).

Vassav, cio, (pridjev)

Veraburma, (imenica)

VeselicaBožićna pečenica, po pravilu ovan, (imenica)

Veselanjepjevanje Božićnih pjesama sa refrenom- „veselo..“, (imenica)

Vir(imenica) u Prebilovcima to je udubljenje veće površine u koritu rijeke (Bregave), u kome se ljeti zadrži voda i poslije prekida toka. To su bila kupališta generacija Prebilovčana i pojilišta za stoku.

Vratnjici- (imenica), otvor na čatrnji (betonskoj cisterni) za pitku vodu.

Vrkom(prilog)Odmah i pravo kući (poziv djeci da dođu iz igre).

Voden- sorta bostana („ananas“ dinja), (imenica)

Vodijerpribor za kosca od goveđeg roga ili od lima, u kojem se drži brus za za oštrenje kose, potopljen u vodu, (imenica)

Vugavrsta ptice,(imenica)

03 Gabeoka

Gaba Olga (Dragićević) sa komšinicama Slavkom (Dragićević) i Milosavkom (Šarić)

Gabeoka - (imenica), Žena iz Gabele. Udajom u Prebilovce žene su često dobivale nadimak po selu iz kojeg su se udale ili po imenu ili nadimku muža. (Gaba Vlajkovica. Gaba Karimanovića, Gaba Olga, Ćotinica (Mila) tako da je malo ko znao njihovo kršteno ime. Djevojke iz Prebilovaca udajom u drugo selo postajale su Prebilovke.

Gak- vrsta ptice; Gak modro, (imenica)

Garbitkarbid, gorivo za lampu, (imenica)

Gargaše-(imenica)predmet koji služi za fino, ručno češljanje vune koji se sastoji od dvije razdvojene i fino obrađene daske sa sitnijim zupcima.

Gargašatisređivati tj. češljati vunu gargašama. Pjesma; Uz gargaš, niz gargaš, idi mala kud god znaš... (glagol)

Gaće- pantalone(imenica)

Gera-sitnija riba, (imenica)

Glib, glibavblato, blatnjav (imenica), (pridjev)

Gluhočovjek sa oštećenim sluhom, gluvać (imenica)

Glotna (zemlja)kada je nabijena, neprosušena i nepogodna za obradu, (pridjev)

Gnjatpodkoljenica, (imenica)

Gnjilnatruo, (pridjev)

Gnjilaglina, (imenica)

Gorašuma, rastinje, zeleno granje (imenica)

Golijencjevanica (imenica)

Grah-pasulj, kaže se; Grah na bobu, grah na čorbu,(imenica)

Grk- gorak (pridjev)

Grebenepredmet koji služi za za osnovno, grubo, ručno raščešljanje vune koji se satoji od dvije razdvojene i fino obrađene daske sa velikim zupcima.(imenica)

Grebenatisređivati tj. raščlješljati vunu grebenama (glagol)

Grebak-Grabak, brdo iznad sela,(imenica)

Greblje-groblje, (imenica)

Guba- bjeda, siromaštvo, (imenica) Izreka; Kud će guba pa na jare,

Gubicausna, (imenica)

Gudin, guda, gučesvinje (prasac, prasica, prase, a kaže se i krmak, krmača i kizme), (imenica)

Gudetartrgovac svinjama(imenica)

Guja-glista, (imenica)

Gujineparazitske gliste kod ljudi i životinja, (imenica)

Gutagrba; izraslina u vratu ili drugdje(imenica)

Gutav(imenica)gutogrbav, grbavac, (pridjev)

D

Dabili- (rečica) Potvrda izrečenog. ”Lopove, dabili, lopove jedan”.

Damarbilo, puls, (imenica)

Darginnemiran, (pridjev)

Dvize, dvizac, dvizica- dvogodišnje bravče, (imenica)

Dvor, na dvor, porajsebe- izvršti veliku nuždu, (glagol)

Derimješnjaknaziv za mart mjesec, zbog oskudice u hrani, (imenica)

Dizgin-uzda(imenica)

Dinarikaplod drače, koristi se za čaj,(imenica)

Divanijabudala, blesan, (imenica)

Doslendo sada (prilog)

Držakdržalica, drška, (imenica)

Drob- utroba, (imenica)

Droba- ustinjeni hljeb sa mlijekom (hrana), (imenica)

Dropkomina, (imenica)

Dipleša-čovjek koji priča neistinu, lažov, (imenica)

Dub- višegodišnje drvo, slično hrastu,(imenica)

Duvar – zid podignut od kamena bez korištenja maltera,(imenica)

Durati, izdurati- izdržavati, trajati, istrajati (glagol)

Dušak(imenica) Kratak predah u teškom poslu na njivi, jedan dušak- malo vremena,

Dropkomina, (imenica)

Drob-stomak, (imenica)

Drača-(imenica), Žbunjasto višegodišnje drvo. ”Gdje ima drače, ima i zemlje”, kaže se u selu a to znači da je tlo pokriveno dračom pogodno da se pretvori u obradivo zemljište. Rasprostranjena je po Kravariici, Gajinama, Trnovcima, Ogradetini. Koristi se za ograđivanje posjeda. Cvijet drače je medonosan. Evo još nekih ljekovitih i medonosnih biljaka; zanovjet, kadulja, sporiš (hajdučna trava), vrijesak, gospina trava (kantarion), smilje, bagrem (ovdje je često ime drača).

Drugadrugarica, (imenica)

Drugaduži komad četvrtastog drveta koji koristi prelja uz kuđelju (imenica)

Đ

Đekad, pođekadgdjekad, neki put, ponekad, (prilog)

Đemuzda, (imenica)

Đunija-(imenica) Zidarska sprava, pravougaona od metalnih letvica, za provjeru ugla između zidova i pravca zidanja. Za vičnog zidara iz Prebilovaca, kakvih je bilo, znalo se reči da mu je ”oko đunija”.

E

Erar- (imenica),Zajedničko zemljište seoskih porodica.

Esik(imenica), struk biljke koji se ne primi po rasađivanju.

Žabakornjača, (imenica)

Žaba zapuhačakrastača, (imenica)

Žeganjeljetnje oranje, (imenica)

Žeravažar, (imenica)

Želudžir, (imenica)

Žuriti(meso)- (glagol), Spaljivati dlake na plamenu u vrijeme svinjokolja (žure se i kokoši poslije čerupanja, jer im poraste paperje, bravlje noge, a i mi smo se više puta ožurili nehotice bar dlake na prstima)

Žuriti- ići brzo (glagol), Ovo se kaže, ne samo kada se ide već i kada se neki posao brzo radi.

Žmirečvarci, (imenica)

Z

Zakrviti- (glagol),Kaže se da ovca zakrvi kad padne u šok, vjerovatno zbog visokog pritiska. Ishod je fatalan, ako joj se brzo ne nareže uvo da bi se pustila krv. Ako čobanin nema nožić kod sebe, rasječe ovci uvo kamenom. Kada isteče nešto krvi ovca se oporavi.

Zasušitiprestati sa lučenjem mlijeka (glagol)

Zaprešit svetacpraznik na koji ne valja raditi, (imenica)

Zapučitizakopčati dugme (glagoll)

Zatuliti-hvatanja kunice u tulac, (glagol)

Zgodo- (pridjev) Pogodan čovjek u svakom pogleduBi ovdje onaj čovjek, zgodo nakav, lak za razgovor čudo jedno.

Zdjelačinija, (imenica)

Zela- (imenica), Sitna gera iz Hutova blata, sa zelenkastim prelivima na krljuštima.

Zelenaknedozreo bostan (dinja), (imenica)

Zečja sosilikatni kristali, koji se nalaze u krečnjaku, (imenica)

Zijanšteta (imenica)

Zijanćerštetočina (imenica)

Zorileu rano jutro, (pridjev)

Zukazujanje, (imenica)

I

Izbapodrum, (imenica)

Izbitiiznenada se pojaviti, (glagol)

Izdušiti-pojaviti se negdje, doći, stići, (glagol)

Iradi-posjedi koji su obrađeni, (imenica)

Ispalac- (imenica), Ribarski pribor urađen od drveta kojim se iz čamca izbacuje voda,

Ispuhičati seobasuti se bubuljicama, (glagol)

J

Jazuk- šteta, (imenica)

Jamljati, jamiti- uzimati, uzeti (glagol)

Jamiti se- uhvatiti se u koštac, rvanje, (glagol)

Japija- krovna građa, (imenica)

Japraksarma uvijena u raštan, (imenica)

Jara– ljetna vrućina iznad vlažnog zemljišta, (imenica)

Jara – (glagol) Drugo okopavanje kukuruza, (jari se i krompir, duvan, bostan. Jarenjem se ogrću stabljike a između redova stvara udubljenje kao kanal. Kukuruz se jario plužicom koju je vukao konj, a kasnije se to radilo sa motokultivatorom ili frezom kako se kaže u selu).

Jarenje-(imenica), Sa drugačijim naglaskom a znači da koze dobijaju mlade kozliće ili jarad.

Jarcatipsovati, (glagol)

Jašmak- ženska marama, rubac, (imenica)

Jejinavrsta sove velika ušara, (imenica)

Jovanova struga- (imenica) Kaže se da je neko došao na Jovanovu strugu ako ga stigne pravda.

Jurtisatinavaliti, nasrnuti (glagol)

K

Kabo- (imenica), Većadrvena posuda, u koju bi se obično muzlo mlijeko,

Kablićmanjadrvena posuda za čuvanje mlijeka, (imenica)

Karaboja, crna boja(imenica)

Kavadaparadajz, (imenica)

Kazdrma- kaldrma, (imenica)

Kakoćatikokodakati, (glagol)

Kalblato, glib, (imenica)

Kalkan- (imenica) List, plosnata morska riba, koja se nalazila i u Bregavi.

Kaloservrsta ptice, (imenica)

Kantilenaletva u krovnoj konstrukciji, (imenica)

Kančelonamotaji pređe preko ruka, (imenica)

Karambežabubašvaba, (imenica)

Karpuzalubenica, (imenica)

Kapina- veća živica od vriježa divlje kupine, (imenica)

Kaputa- bijelačobanska kapuljača od valjane vune, (imenica)

Kastigriječ koja objedinjava bruku, ružnoću i sramotu, (imenica)

Katil- krvnik, okrutan čovjek, (imenica)

Kašun- (imenica) Drveni sanduk, sa poklopcem, koji se kroz žljeb pomjerao i u koji se stavljao različit materijal, tovario na konje i prenosio.

Krazamakvrsta malih dječijih boginja, (imenica)

Krkala- konjski i magareći izmet,(imenica)

Krma – (imenica)Vrh čamca (prilikom noćnog lova u Hutovu blatu, obično lovac koji drži ostvi u rukama, znao je reći iskrmi čamac, što ѕnači u mjestu promjeniti pravac kretanja čamca,

Krepati- uginuti, (glagol)

Krasnakramp, (imenica)

Krepanslabašan, mršav, (pridjev)

Krepan gladan- izgladnio, (pridjev)

Krto(imenica) Malo izdužena korpa od pruća domaće izrade, za grožđe i smokve.

Keljavac- (imenica) Vrsta ribe iz Hutova blata. PjesmaEvo idem iz Klepaca, nosim torbu keljavaca.

Kenjamagarica, (imenica)

Kenjac- magarac, (imenica)

Klak- (imenica) Kreč koji može biti živi i gašeni. Živi kreč je sredstvo za dezinfekciju čatrnja. Gašenim se „bjelile“ kuće. Klak se dobijao „paljenjem klačine“.”Za Suhića čardak trebalo je 70 konja klaka

Kozji kašalj-istovremeno kašljati i prdnuti, (imenica)

Košara- (imenica) Kupasto prućem ispleten mamac za lov živih ptica jarebica.

Kozlejare, (imenica)

Kolan- uže kojim se vezuje samar po trbuhu konja ili magarca, (imenica)

Komar- komarac, (imenica)

Komoć(imenica) stavlja se konjima oko vrata prilikom oranja. Od komoća do vagira, koji se veže za plug, pruža se konop ili lanac.

Kosovac- (imenica) Ptica kos, vjeruje se da svojim crnim perjem žali za Kosovom.

Kremen, kremi (šećera)kocka šećera, (imenica)

Križakriška, (imenica)

Križatirezati, sjeći (nožem), (glagol)

Krhati- jako kašljati; puno jesti, (Nakrhati se- dobro se najesti), (glagol)

Kuka-(imenica) Vrsta divlje šparoge (špargle), sa savijenom glavom koja nosi cvijet. Izrasta u rano proljeće, omiljeno jelo (salata).

Klačina- Krečana (imenica)

Kuditi, skuditi- (glagol) Izmišljati ili iznosti o nekome loše stvari, da bi mu nanio štetu.Za najveći grijeh uzimalo se kuđenje djevojke kod momka. Stara pričaiz Prebilovaca pripovjeda o nekom velikom grešniku, koji je od Boga tražio da iskaje grijehe. Bog mu je odredio da preko rijeke besplatno prenosi putnike. Kako koga prenese trebao je i da sipa po kantu vode za suvu glamlju(drvo nagorjelo u vatri)pobodenu u zemlju. Rekao mu je Bog da će mu grijesi biti oprošteni kada glamlja ozeleni. Ovaj to radio godinama, ali glamlja je ostajala suva. Jednom predveče, kada se spremao na odmor, naiđe zadihana neka baba, koja ga zamoli da je prenese preko vode. Griješnik to i učini. Sjutridan naiđe ista baba, da je vrati nazad. On je jamii krene sa njom prijeko. Kad je bio na sred rijeke pripade mu napamet da je upita: Št te Baba gonilo da se tako stara mučiš i prelaziš ovu vodu dva puta? Baba odgovori zadovljno: Sinko, išla sam u selo ovamo, da skudim momku đevojku. Tada noscu prekipi i murnu se u vodu zajedno sa babom i uduši je. Pomislio je da je gotovo sa opraštanjem grijehova, ali kada baci pogled na glamlju viđe da je ozelenjela i razvila listove. Taj čovjek poslije nastavi da živi bogugodno i posveti se.

Kuđeljapreslica, (imenica)

Kukstrmo, stjenovito uzvišenje ili greben na brdskom terenu (imenica)

Kukavac-jadnik, paćenik (imenica)

Kukavica- (imenica) Ptica, za koju se vjerovalo da je kći cara Lazara ili sestra kosovskoh vitezova. Žaleći Kosovo, cara i njegove vitezovekukavice kukaju od Lazareve subote, nedjelju dana pred Vaskrs, do Vidovdana, kaže narodno vjerovanje u Prebilovcima; jadnica, paćenica.

Kučibaba(imenica) Malu djecu su u Prebilovcima plašili kučibabom, da se ne naginju u čatrnju, kako se ne bi omakli u vodu. Kučibaba bi bila zla baba, koja živi u čatrnji i vreba sa dugačkom kukom, da za vrat zakači dijete i skuči ga u vodu.

L

Ladicafioka, škrabija, (imenica)

Lađac- lajac- čamac, (imenica)

Lamalim; limena kanta, (imenica)

Lasno – lako, lagano, (prilog)

Lehav, leho- mršav, mršavko, (pridjev)

Liver- (imenica) Libela, zidarska sprava kojom se, proverava da li su zidovi ili podovi ravni.

Lipo – (prilog) Daleko. Uvijek ide uz druge riječi, kao lipo tamo, lipo gori, lipo doli i upućuje na daljinu nečega,na kraju nekog brda, polja i dr.

Lepuh- lokvanj, (imenica)

Letve(imenica) Dvorišna vrata napravljena od drvenih kočića, obično smrekovih.

Lopar(imenica)Okrugla drvena ploča sa drškom, obično izgrađena od jednog drveta. Jedna strana je glatka a druga, zavisno od umijeća onog ko je uradio ukrašena je. Sa lopara se na očišćeno i zagrijano ognjište stavlja hljeb, obično pogača. Ako je pogača u pitanju a lopar na sebi ima šare, onda domaćica, prije nego zapreće pogaču pod sač- okrene lopar i šarama je ukrasi pa je tako pogača nekad zamjenjivala današnje slatkiše. drvena lopata za prebacivanje žita.

Lugpepeo, (imenica)

Lugara- (imenica) Metalna kutija za pepeo u peći i šporetu. Pjesma: Kaluđere, đinđere ne đinđeri brade, ne damo ti Mare za lugaru jaja.

Lukšijalug rastvoren u vodi u kojoj je domaćica prala rublje, (imenica)

Luče- svjetla koja padaju na grobove pravednika i mučenika, (imenica)

LJ

Ljesa- (imenica)Ravan pleter dimenzija 1h2m, približno, od konoljikovog pruća, sa 5- 6 jasenovih kolaca prečnika 2,5- 3 cm. Služi za sušenje smokava.

Ljupina- ljuska, (imenica)

Ljut- stjenovita uzvišica, (imenica)

Ljutina- (imenica) Višak kiseline u želucu, žgaravaica, kaže se; mori me ljutina.

M

Maja- (imenica) Glavna kuvarica na svadbi. Svadbeni običaji u Prebilovcima, od prosidbe djevojke i dogovora sa njenim okosvadbe, dolazak djevojke u kuću mladoženje - podudarni su sa običajima kod Srba u dolini Neretve i istočnoj Hercegovini. Naziv glavne kuvarice je specifično prebilovački i kao takvog unosimo u Leksikon. Međutim, kako se svadbeni običaji sve više napuštaju, odlučili smo se da zabilježimo i druga zadužena u svatovima.

Kućni domaćin- (imenica) Mladoženjin otac koji brine o organizaciji svedabe, od prosidbe, pozova u svatove, do izbora i raspoređivanja dužnosti i obaveza. Pravi spiskove, u dogovoru sa članovima familije, koga pozvati u svatove, vodi računa da se ko od rodbine i prijatelja nebi zaboravio pozvati. On brine da sve funkcioniše kako valja, od svadbe do, nakon svadbe, povratka kod novih prijatelja. Kad svatovi polaze po djevojku ulogu preuzima Stari svat i brine da sve funkcioniše kako nalaže običaj i kako su roditelji mladenaca dogovorili.

Buklijaš- (imenica) Svat koji nosi bukliju (obično drvenu bocu plosku koja zna biti ukrašena sa likovima iz srpske istorije). Buklija ima nosač od kože ili ispleten i ukrašen remen. Buklijaš časti na putu prolaznike i posebno djevojkinu rodbinu kad stignu pred njihovu kuću.

Kum/Kuma-  (imenica) Najbolji drug i drugarica mlade i mladoženje dobiju ulogu kuma i kume (svjedoka koji potvrđuju potpisom da je brak sklopljen.)

Đever, đeveruša/ djever, djeveruša (imenica) Đever je neoženjeni brat mladoženje a neudata sestra đeveruša. Ako mladoženja nema  brata ili sestru tu ulogu preuzimaju stričeva djeca ili druga najbliža rodbina.

Pohođaji- (imenica) Rodbina djevojke koja isti dan (veče) dolazi u posjetu. Zavisno od broja svatova i prostorija domaćina pohođaji mogu biti smješteni u drugoj prostoriji ali i sa svatovima.

Konjanik-(imenica) Cvat sa konjem. Konj je osedlan sedlom od kože. Prilikom kićenja svatova kite se i konji.

Barjaktar- Mlađi svat koji nosi srpsku zastavu. Ukoliko su svatovi bili sa konjima, zastava se nalazila na početku kolone. Od kada su u svatove uključene konjske snage u atomobilima, taj automobil u kojem se nalazi barjaktar nalazi se, takođe, na početku kolone.

Sjelđije- (imenica) Kaže se za momke koji iz sela, i drugih sela, u večernjim časovima došli na sijelo kod kuće mladoženje. Naravno činilo se to radi djevojaka. Znalo se dogoditi, u dugoj istoriji sela, da se druga djevojka sa svadbenog sijela, kako se to kaže ”ukrade”- uda se bez znanja i odobrenja roditelja. Uz snažan patrijahalni uticaj roditelja vraćala se djevojka kući; ”Kojo Anđu niza stranu vuče...”, kaže jedna predratna Miloševa (Dragićević) doskočića. Roditelji su uglavnom odlučivali o svemu pa i u izboru djevojke momku za ženidbu. Iz tog vremena ostala je čobanska pjesma ”Oj Veleži ti se oborila/ Što si moje zlato zaklonila”

Na početku pete decenije minulog vijeka bile su u Prebilovcima dvije svadbe na kojima se po mladu odlazilo ili se po nju dolazilo sa konjima. Tada (1953.) ženio se Zdravko Dragićević (1929.). Zdravkova mlada bila je Stana Dropić (1931.) iz Gabele. Druga svadba (1954.) bila je djevojačka. Po djevojku Joku Ekmečić (1923.) svatovi su stigli sa mladoženjom Markom Jahurom (1912.) na Savindan sa Obzira kod Ljubinja. Obe svadbe sa epskom dubinom i širinom udjenule su se u narodno pamćenje i legendu. Danas se pamte kao posljednje svadbe, ne samo sa konjanicima, nego i svadbe na kojima su ispoštovani svadbeni običaji. Pamti se i priča da je na Zdravkovoj svadbi bilo 14 svatova konjanika, da su i konji pili rujnog vina, da su, na povratku iz Gabele, kad se stiglo na visoravan Kravaricu odžane i trke s ciljem da pobjednik donese glas o dolasku mlade. Tih dalekih godine bila je neobično jaka zima i veliki snijeg. Kod svatova, koji su stigli sa Obzira, sa brkova visile su ledenice. Mlada je iz Prebilovaca ka kući svog izabranika otputovala u sedlu, dok je mlada iz Gabele stigla sa zaprežnim kolima i zakićenim konjima. Posljednja svadba u Prebilovcima na kojoj su, koliko-toliko, ispoštovani običaji bila je devedesetih godina minulog vijeka kada se ženio Miladin Ekmečić sa Sojkom Krulj iz Ljubinja. U ovom vremenu, u kojem su svadbe i svadbeni običaji zapušteni, ova bilješka se doimlje sokoro nestvarno. A bilo je baš tako čak i puno ljepše od ovog zakasnjelog zapisa. Vjekovne svadbene običaje razorili su tajkuni koji su se pojavili nakon rata devedesetih godina prošlog vijeka. Narod se olako odrekao zaista lijepog običaja. Umjesto u kući mladoženje a potom i mlade, svadba se organizuje u specijalnim prostorijama nazvanim, kako bi drugačije, Svadbenim salonima. Maju su zamjenili profesionalni konobari i kuhari, nema ni starog svata ni buklijaša, ni pjesme; Dobro došli kićeni svatovi/ Jeste li se mladi umorili. Ostao je samo barjaktar (i to ne uvijek). Sve rješava 50 ili 100 KM po stolici. I nema brige niti problema. A pošteno govoreći ima zabrinutosti, posebno kod starijih, kako to da se mladost odrekla tako lako jednog od najljepših običaja.

Mahnit, mahnitov- neuračunljiv čovjek,(pridjev)

Mrginjgranica između dvije njive, međa, (imenica)

Malka snaga- (pridjev), nagla i prolazna slabost organizma praćena hladnim znojem- Jami me malka snaga- uhvati me slabost.

Mašala(imenica), Noćni ribolov ostima u Hutovom blatu sa lampom karbitnjačom

Maslenovomaslinovo (pridjev)

Maslenakrava- koja daje jače, masnije mlijeko, (imenica)

Masloputer, maslac, (imenica)

Matrakbatina, štap, (imenica)

Matračiti- tući batinom, (glagol)

Maća, maćati se- (imenica, glagol) Plamenjača, oboljevati od plamenjače. Kaže se da maća pada ako je kiša po sunčanom vremenu. Maća se loza, luk, krompir... Zaštita od maće je prskanje rastvorom kreča i plavog kamena- bordovskom čorbom. U Prebilovcima bi rekli polijevanjem hamurom od klaka i modrog kamena.

Matuh, pomatušio čovjek- senilan, izlapio, (pridjev)

Maca- mačka od milja(imenica)

Maca– teži čekić u obliku kvadra, macola, (imenica)

Mal- (imenica) Zajednički naziv za domaće životinje u seoskom domaćinstvu.

Mahnit(ov)- sulud, (pridjev)

Mevla, mevlina-vlaga u prostoriji; mevli- vlaži, (imenica)

MeđerZnači to je, A, tako je to dakle i slično (pridjev).

Meitmrtvac, (imenica)

Mertekkolac, (imenica)

Mesti mlijekoodvajati maslac iz mlijeka u stapu, (glagol)

Meltazamješan malter, (imenica)

Mećaja- (imenica) Duži fino obrađen drveni štap sa okruglom pločicom na početku, kojim se mete mlijeko, odnosno bućka ili mlati - radi dobijanja masla.

Mečinameso i drugo tkivo bez kostiju(imenica)

Mečiti, mečenje- (glagol) Ostavljati suv duvan u vlažne prostore- izbe, podrume, iznad vode u čatrnje, da bi upio vlagu i omekšao kako bi se mogao ispravljati, slagati i pakovati za otkup, listati.

Micakačket, (imenica)

Micinaotok žlijezde,zubna micinaotok oko zuba, (imenica)

Mlaćenica-(imenica) Mlijeko koje se dobije odvajanjem masla mlaćenjem, odn. bućkanjem u stapu, pomoću mećaje.

Mlječer-(imenica) Otrovna biljka iz roda mlječika. Raste na nepristupačnijim, stjenovitim mjestima, gdeje iz jednog korijena raste više stabljika, do metra visine, sa rijetkim i malo gušćim listovima na vrhu. Koristila se za mlječerenje virova u Bregavi, tako što se sjekla nožem u vodi, strogo pazeći da mlijeko (mlječer) ne upadne u oko. Poslije nekog vremena riba počinje da izlazi na površinu pa ju je bilo lako hvatati rukama. Najviše je trebalo čekati jegulju, koja je bila zarivena u mulj i najduže se opirala dejstvu mlječera.

Mojasilkožna bolest psorijaza, (imenica)

Mornjakkrupan, vodenast snijeg, koji se dugo ne zadržava, (imenica)

Mošt, mastšira, (imenica)

Mrnđeleperlice, (imenica)

Mrkanje- (imenica) Parenje ovaca. Za mrkanje se ostavljaju kvalitetni ovnovi- prazovi, a ustali se tuku- utucaju drvenim čekićem tukačem. Prazovi se po pravilu ne kolju u jesen za pastrvu, već utučeni ovnovi i neomrkane, jalove ovce. Ovce se jagnje u zimu, pred proljeće.

Mrcina- loš čovjek, (imenica)

Muzikausna harmonika, (imenica)

Murvadud ženski, čiji se plod isto zove murva, (imenica)

Murvacdud muški, koji ne daje roda, (imenica)

Muteber- kad nekome nešto posebno znači ili mu je drago, (pridjev)

Muhajemsa planom ili namjerom doći kod nekoga, (imenica)

Muhanat- (pridjev) Osjetljiv na nešto, sklon bolestima nekih dijelova tijela,

Muhurpečat, (imenica)

Muštranje, muštrativojnički dril, vršti drilovanje (glagol)

N

Naboj- (imenica) Promečen dlan na nozi bosonogog djeteta poslije čega se pojavi naboj.

Nabrajati, nabrajanje- (glagol) kukati za pokojnikom, zapevka(u Srbiji)

Nabusica- (imenica) Oštra trava iz Hutova blata, nekada, u oskudici se kosila, sušila i koristila za ishranu stoke.

Nalijevati sekisnuti, naliti se- pokisnuti, (glagol)

Naištaliti se- uzeti nekoga “na zub“, (glagol)

Naomrsiti senavaditi ti se na nešto, obično stoka u štetu, (glagol)

Na dušak- popiti čašu pića bez prekida,(imenica)

Nakavnekakav, (pridjev)

Načomrđen- namrgođen, (pridjev)

Nagrantati- (glagol) Naići na nešto, na predmet neki ali i na misao koja se bila izgubila.

Neboznači i nepca u ustima, (imenica)

Nožice-makaze, (imenica)

Noriti- roniti,(glagol)

NJ

Njedragrudi, prsa, (imenica)

Njeprcati sepodskakivati, praviti razne pokrete, (glagol)

O

Obalitiovlažiti pljuvačkom, (glagol)

Obiti sekada se kobila oplodi, (glagol)

Obiknutinaviknuti, (glagol)

Ovizati se- (glagol) Prisjetiti se, shvatiti ili razabrati da se nešto desilo.

Ograda-(imenica) Ograđeni pašnjak, obično kamenim zidom brz maltera.

Oko- manja vodena površina u Hutovu blatu, (imenica)

Oputa- (imenica) Izrezana ovčija koža a poslije dok je nakvašena usuka se uz pomoć vetrena i pripremi za opućenje opanaka.

Oputiti,naoputiti- pravit opanke (glagol)

Orna (zemlja)pogodna za obradu, kada se pri obradi fino rasipa, (pridjev)

Ošpice(imenica) Boginje,navrnuti ošpicecijepiti protiv velikih boginja.

Osjećati seznači i neprijatno mirisati, (glagol)

Osti- (imenica) Vrsta harpuna, od zbijenih zubaca za ribolov iz čamca noću, uz karbidnu lampu.

Otekotok nekog dijela tijela, (imenica)

Otslenod sada, (prilog)

Otratiobrisati, (glagol)

Osebljivzatvoren u sebe,(pridjev)

Ohanutisjesti da se odmori, (glagol)

Ohmut(imenica) Skup stada ovaca od više vlasnika, koje se zajedno gone u planinu.

P

Pakopakao; katran, (imenica)

Pakoleč- vrsta poljskog zelja, (imenica)

Palalopata, (imenica)

Palja ili paljača- kutlača, (imenica)

Palja- (imenica) Igračka.Na vrhu zašiljen štap, dug oko 45 cm, kojim se izbacuje klis iz rupe ili njome udara po ivici klisa da ovaj odskočio, a potom jakim udarcem odbačen što dalje.

Paljetkarod, posebno grožđa, koji zaostane poslije berbe, (imenica)

Paljetkovatibrati ili sakupljti paljetku, pabiečiti, (glagol)

Pariti se- grijati se uz samu vatru pored ognjišta ili kod šporeta, ali i na suncu, (glagol)

Parhet- (imenica) Vrsta prugaste tkanine, koristila se obično za šivenje gaća i prtenica.

Pastrva- meso za sušenje, pasrtma; riba pastrmka, (imenica)

Pačaglava kod životinja,(imenica)

Pedopedalj, kad nešto nije daleko kaže se; pedo mjesta, (imenica)

Peksin, peksijanprljav čovjek (pridjev)

Pelica- (imenica) Sirište, dio želuca ovaca, koza, goveda i svinja. Služi za sirenje mlijeka u seoskim domaćinstivima, budući da prirodno ima potrebne fermente.

Petlja- rupica za dugme; odvažan čovjek; dio šnajdera(praćke) u koji se stavlja kamen, (imenica ali i pridjev)

Peškelj- vrsta ribe iz Hutova blata,(imenica)

Pijesakšljunak, (imenica)

Pića- (imenica) Suva stočna hrana(sijeno, djetelina, kukuruzna šaša i slama)

Piće, pićarslava, gost na slavi, (imenica)

Pišakamokraća, odn. mokrača, (imenica)

Pjat- tanjir; tas u koji se skuplja prilog u crkvi, (imenica)

Plaha-debeli kaiš slanine svježe ili sušene, (imenica)

Plehlim (imenica)

Podmetena čorba- (imenica) Čorba od puno vode i malo krompira ili pasulja, u vodu se, pored rijetko koje krompire ili nekoliko zrna pasulja, ubaci kukuruzno brašno. Pamti se ova izgovorena za ručkom: ”Stani zrno ubili te jadi ko što mene gonjajući tebe”

Poganicazapaljenje oka, (imenica)

Polijevati, politi- prskati voće ili povrće radi zaštite (glagol),

Polijevačakanta sa ručkom i cijevi sa štrcaljkom, (imenica)

Polaznik- prvi gost na Božić ujutro, (imenica)

Pometina(imenica) Životinjska posteljica. Strogo se pazi da krava poslije teljenja ne pojede pometinu, jer bi joj mlijeko tada zasušilo.

Pokućarka- (imenica)Žensko čeljade sklono da posjeti više kuća u jednom danu.

Popuzan- poltron, štreber, (imenica)

Porajsebe- otići porajsebe, znači otići u toalet, (glagol)

Potreba, u potrebi, potreba mu je- kad je ko u oskudici, siromah, (imenica)

Praz(imenica) Ovan ili jarac, koji nije (u)tučen, već ostavljen za parenje i oplodnju ženki. Prazovi se obično ne kolju, jer ostaju mršaviji, a meso im nije baš ukusno.

Prasapraziluk, (imenica)

Praskanekalemljena tzv. vinogradarska breskva, (imenica)

Pržinapijesak, (imenica)

Prdekana- zatvor,(imenica)

Prdoklačiti- prkositi bez potrebe, (glagol)

Prdenjak- (imenica) Ovako se nazivao mokraćni mjehur izvađen iz zaklane životinje.Djeca su voljela da ga dobiju, pošto je mogao da im zamjeni loptu ili balon. Osušen prdenjak služio je kao duvankesa.

Pretiougojen, (pridjev)

Preša, prešitižurba, žuriti (glagol)

Prištunutipriklještiti, (glagol)

Prkno- zadnjica, dupe, (imenica)

Prlonacptica, česta u vodama Hutova blata,(imenica)

Pronosakkada kokoš počne da nosi jaja kaže se da je pronijela, a to prvo, malo, jaje zove se pronosak. (imenica)

Provjenica- (imenica) Popodnevni, zapadni, ljetni svakodnevni vjetar koji dolazi sa mora i donosi osvježenje (maestral), javlja se polovinom ljetnog dana i koristi se za vrijeme vršidbe i odvajanja žita od pjeve.

Propuknuti- dobiti kilu, (glagol)

Prskanjeparenje koza, (imenica)

Prtenice- muške duge gaće, (imenica)

Pruga- drugo ime za autobus, (imenica)

Prutanje, prutati, naprutati-(glagol) Šišanje ovaca makazama na pruge, kada je neko loše ošišan kaže se da je naprutan.

Putiti, sputitivezati, zavezati noge (glagol)

Prč, prči- sitna riba iz Hutova blata (imenica)

Pule– mladunče magarice, (imenica)

Purakačamak, (imenica)

Puračdrveni štap za mješanje pure, (imenica)

Puhicabubuljica, (imenica)

Puca- dugme, (imenica)

04 Ruhni sanduk Mitre Spasoja Suhica

Ruhni sanduk - Mitre Spasoja Sućića

Rajtoze-pantalone od raše, skrojene kao jahaće ”na bridž pantalone“, (imenica) 

Ranj, ranjati, zaranjatiubrati šipke i ostaviti ih na skrovito mjesto. (glagol) 

Raskašati, raskositi- kosorom očistiti put ili njivu od trnja i šikare (glagol) 

Raca- sorta ljudi ili životinja, (imenica) 

Rahatdobro raspoložen, (pridjev) 

Rahatlukraspoloženje, veselje, (imenica) 

Rašavrsta domaće tkanine od vune, (imenica) 

Rašta- zbog čega, zašto, (prilog) 

Raštika, raštan- vrsta kupusa, (imenica) 

Rebac- stari naziv za vrapca, (imenica) 

Ribicasuvo meso bez kosti (vješalica, pečenica), (imenica) 

Rigati- povarami (glagol) 

Roguša- jedinica mjere, veličina joj je koliko je između palca i kažiprsta (imenica) 

Rokćati- groktati, (glagol) 

Roknutigroknuti ali i baciti, (glagol) 

Rubacmarama koju su žene nosile na glavi, (imenica) 

Runjavlakav, rutav, (pridjev) 

Ruta- staza za prestiranje poda, (imenica) 

Ručnikpeški, (imenica) 

05 Samar na stepenistu Ekmecica cardaka

Samar na stepenicama Ekmečića čardaka u Grliću

Samar- (imenica) Oprema za prenos tereta sa konjem (ili magarcem)
Samar ima ove dijelove; glavar, stelja, drvenica, kolan, podrepinjač, krstac, jastuk Stelja; dvostruko tkalo od deblje pređe koje se iskroji prema veličini samara i u koji se ukulja ražovna slama (krov). Stelja se nalazi između tijela konja i drvenice, između drvenice i stelje stavlja se štavljena koža od govečeta. Drvenica; Krstac i Glavar povezuje 6 drvenica. Praće; ima ih dvije, nalaze se sa strane na samaru, koriste se da se na njih osloni tovar ali i da se kroz njih provuku tovarne. Tovarne; dvije, duži konop ili uže koje su svojom dužinom prilagođene da se može uvezati tovar i povezati preko krstaca sa samarom. Kolan; uže kojim se vezuje samar po trbuhu konja (ili magarca). Podrepnjač; uže koje se veže za zadnji dio samara i stavlja se konju ili magarcu ispod repa, da samar ne bih poletio konju na vrat. Uvalak; ispod krstaca a između stelje uvlači se jastučić pomoću kojeg se stelja, zajedno sa ražovnim krovom prilagođava tijelu konja. Ukoliko se to ne postigne samar zna napraviti ranu na plećima konja koja se zove sadno. U Prebilovcima se pamti govor oficira kraljeve vojske u Otadžbini kada se 1943. godine okupljenim Prebilovčanima u Leglu rekao i ovo; “Komunizam je samar bez stelje. Napraviće vam sadno i nećete ga se osloboditi dok ste živi”. Taj govor je zapamćen po toj rečenici u čiju su se istinitost uvjerili u godinama poslije rata, kada su silom ljudi utjerani u Seljačku radnu zadrugu.

Staviti samar na konja i privezati kolan, znači da je osamaren i da se može tovariti. Od riječi samar ovdje je izvedena riječ nasamariti a to znači prevariti. U Prebilovcima su bile poznate samardžije; Ekmečić (Sime) Milan-Ćiko (1893-1984) i Ekmečić (Šćepana) Pero 1903-1976).

Sadno- (imenica) Rana na plećima konja ili magarca koja nastaje od dužeg korištenja samara sa lošom steljom.

Samtsomot, (imenica) 

Sansovneka vrsta budale, (imenica) 

Saransakbijeli luk, (imenica) 

Saulisati- obuzdati, smiriti koga,(glagol) 

Svalvrsta ribe iz Bregave,(imenica) 

Svednosvejedno (prilog) Znaju žene djeci, bez srdžbe, opsovati „svedno materino” 

Svrnuti- svratiti; poluditi, (glagol) 

Serđeni-(imenica)Konstrukcija od drvenih kolaca i letvi, na koju su se kačili konci duvana radi sušenja napolju, odnosno radi odlaganja(zavješanja) u štali. Serćeni na otvorenom imali su samo jedan red letvi ili dugačkih motki, dok su oni u štali imali više „spratova“, sve do pod crijep. 

Sepet- (imenica) Veća korpa od pletenog pruća, za prenos tereta na konjima ili na magarcima; grudni koš. 

Sef, usefiti se-zabluda ili zabuna u nečemu, zabuniti se(imenica i glagol) 

Suvezništvo-(imenica) Udruživanje dvojice seljaka koji imaju po jednog konja radi zajedničkog oranja zemlje. 

Sitkasito, (imenica) 

Sičija(imenica) 

Sidžim- lanac kojim se pripinje stoke za kolac na livadi, (imenica) 

Slaziti (se)slagati se lijepo sa rodbinom, komšijama ili nekim drugim. (glagol) 

Smiješli- smiješan, duhovit čovjek (pridjev) 

Snovati pređuSvako tkalo ima potku i osnovu. Nakon pripreme pređe navija se predivo i priprema za tkanje. U selu postoji toponim Navijaljke, bašča koja se nalazi ispod Jazbine u Nadaždinovim bašćama. Tu su nekad tkalje iz sela snovale pređu i pripremale za tkalo. 

Srkdrška od ostiju, od pravog i tankog drveta, duga oko 5 metara (imenica) 

Skeltav, skelto- smotan, smušen, smotanko (pridjev) 

Soha- dugačak i prav drveni štap (motka), sa račvom na vrhu. Služila je za podupiranje, naročito tovara na jednoj strani samara, dok se tovarilo na drugoj. (imenica) 

Sprovodpogrebna povorka, (imenica) 

Spužpuž, (imenica) 

Stanrazboj, (imenica) 

Stap- (imenica) Drveni valjkasti sud, visine oko 1 metra i prečnika 20- 25 cm, u kome se mete ili mlati mlijeko ( bućkalica), 

Stevanasteona(krava) (pridjev) 

Stimatiuočiti nešto poslije osmatranja (glagol) 

Stožina(imenica) Dugačak i prav, drveni stub, ukopan i učvrćen za zemlju, oko koga se slaže sijeno, djetelina ili kukuruzina da bi se formirao plast. 

Stopanicažena u kući kojoj je glavno zaduženje da sprema hranu, domaćica, (imenica) 

Stuba- (imenica), podizana je na ulazu u posjed više ljudi. Sa dva račvasta drveta s obe strane zida i improvizovanim stepenicama bilo je moguće, zahvaljujući Stubi, preći preko zida (stoka nije mogla ući u posjed zahvaljujući Stubi). Dok je bio čuvar polja Vaso je podigao Stubu na ulazu u Vinograde, pored koje je ostavio poruku. ”Vaso Ždrakanović Dragićević napravi ovu Stubu/ Kome se ne sviđa nek pravi drugu”. 

Stuga- muka u želucu, (imenica) 

Stuhaosoba koja je u vezi sa nečistom silom, vještica, (imenica) 

Stužiti (mu se)dobiti nagon za povraćanje, (glagol) 

Stora- zavjesa, (imenica) 

Sukerinanerasni pas mješanac, bez posebne vrijednosti, (imenica) 

Sušicatuberkoloza, (imenica) 

Sušičavtuberkolozan (pridjev) 

T 

Tava- tiganj(imenica) 

Tavanpod, (imenica) 

Tevećelijabudalina (pridjev) 

Tevsijatepsija(imenica) Jelo od mesa i krompira, jako začinjeno, koje se sprema u tepsiji, poslije svinjokolja, 

Težak- kopač nadničar; seljak, (imenica) 

Tekunjinesuve stabljike kukuruza i duvana na njivi, (imenica) 

Tesla- (imenica) Tesarski alat, sastoji se od sječiva, sa rupon, koso nasađenog na dršku. Služi za zatesavanje građe, vađenje eksera, 

Tećašerpa,(imenica) 

Tiracveterinar, (imenica) 

Tjenaopna ispod ljuske u jajetu, (imenica) 

06 Tor Pere Ekmecica

Tor Pere Ekmečića u Grliću

Tor- (imenica) Prostorija za prenoćište ovaca i koza, uglavnom pokrivena krovom iz Hutva blata ili ražovnim krovom (imenica) 

Tolmač- tumač, (imenica) 

Tolkovatitumačiti (glagol) 

Topav-ćopav, (pridjev) 

Tulaczamka skovana od daščica za lov kuna, (imenica) 

Tunel(u kući)- podrum, (imenica). Rijetke su bile kuće u selu, poznatom po proizvodnji duvana koje nisu imale tunel. Koristio se u vrijeme pripreme duvana za vagu da duhan na koncima omekša u podrumu i da se može slagati u demete. 

Trofanda(imenica), u Prebilovcima tufanda. Prvi plodovi voća. U Prebilovcima se ta riječ koristi uglavnom za prvi bostan čije se sjeme polaže u zemlju onih dana u proljeće “kad se golom guzicom može sjesti na zemlju” 

Tukač- (imenica), Kratak drveni predmet koji koristi domaćica prilikom spremanja krompira a koji je prethodno skuvan pod korom. Koristi se i za usitnjavanje češnja bijelog luka za koji ovdje kažu saransak. 

Tukač(imenica)lLiči na drveni čekić, a služi da se njime tukuiliutucaju ovnovi i jarci da bi se onesposobili za parenje, odnosno mrkanje i prskanje. Utučene životinje se obično ostavljaju za klanje u jesen, jer se bolje goje, a meso nema neprjatan miris. 

Ć 

Ćat- papirić za motanje cigara,(imenica) 

Ćaćaotac;ćaćevinaočevina, (imenica) 

Ćeifuživanje u nečemu,(imenica) 

Ćenar- ćilimak, (imenica) 

Ćenarivica puta, (imenica) 

Ćepalopanj na kome se cijepaju drva, (imenica) 

Ćerilicaćirilica,(imenica) 

Ćesakesa, (imenica) 

Ćestenkesten, (imenica) 

Ćef-(imenica)volja (za donošenje odluka), 

Ćehranarav, (imenica) 

Ćiverica- glava, (imenica) 

Ćiripanjeoglašavanje jarebica,(imenica) 

Ćilitkatanac,(imenica) 

Ćilitigledati krišom, viriti (glagol) 

Ćitire-kokice,Ćitiranje- pravljenje kokica od kukuruza, (imenica) 

Ćosati– zabavljati se sa đevojkom (glagol) 

Ćukopas, ker, (imenica) 

Ćupa- glava, važna ličnost, (imenica) 

Ćurdija- jelek, (imenica) 

Ćuriti, ćurnutičučati, čučnuti (glagol) 

Ćurliksviralaćurlikatiduvati u sviralu ((imenica, glagol) 

Ćusegija - (imenica) Trouglsta tučana lopatica, sa izduženom drškom, kojom se uzmao žar sa ognjišta ili iz peći. 

U 

Ublehalagarija, (imenica) 

Ublehašlažov, (imenica) 

Ugljenostatak zapaljenog drveta,(imenica) 

Uditi, izuditi-čerečiti,isjeći mesozaklane životinje (glagol) 

Uditi, nauditi-škoditi, naškoditi, (glagol) 

Uže(imenica) Deblji konopac domaće izrade. Dobijao se upredanjem više struka vunene pređe, obično u crno- sivoj varijanti. Poslovica: Kad ide june, nek ide i uže. 

Uzica- (imenica) Tanji i kraći konopčić domaće izrade, dobijen upredanjem vunene pređe. Kletva; Mahnita ga vezali u šarenu uzicu. 

Uzgoruspravno(pridjev) 

Ulica- (imenica) Prolaz između zidova u naselju, ali i u brdu između ograda pašnjaka. 

Ulištakošnice, pčelinjak, (imenica) 

Ukabulitipriznati, (glagol) 

Uklepatipoturiti ili „uvaliti“ kome nešto što ne vrijedi, (glagol) 

Ukopnik-(imenica) Kameni graničnik između dvije njive. Postavlja se na mjestima gdje se mrginjđije dogovore. 

Ustaći ili ustaknuti (kapu)staviti kapu na glavu (glagol) 

Učin (imenica), učiniti (glagol) Magijski, vještičin čin, baciti zle čini 

Uhorpjevčeva krijesta, (imenica) 

F 

Fesliđan- bosiljak,(imenica) 

Firaun- ciganin, (imenica) 

Francuzica- beretka,(imenica) 

Furgati- šuriti zaklanu svinju, (glagol) 

Fuskulja- kurva,(imenica) 

H 

Hablećast, hablećinabudalast, budalina (pridjev) 

Havavazduh,zrak, a i vremenske prilike, (imenica) 

Hajva(imenica) Starinska lemilica za kalaj, zagrijavala se u vatri pa se njome topio kalaj i navlačio na površin drugog metala, 

Haj-huj- poblesavio (pridjev) 

Hakahajka, (imenica) 

Haljineodjeća, (imenica) 

Hastabolestan (pridjev) 

Hatula- greda u krovu, (imenica) 

Haptovinaburjan,(imenica) Višegodišnja zeljasata biljka, srodna zovi,koja izrasta i širi se svake godine iz jakog korjenja. Visoka je preko 1m, ima cvast sa bijelim cvijetovim. Plod su bobice koje su, kad sazru, crne kao mastilo.Iako je neprijatnog mirisa, ima mnoga ljekovita svojstva, a u Prebilovcima se koristila za liječenje kostobolje 

Harar-(imenica),Široka vreća, tkana od kozje dlake - kostreti.Obično se u hararima prenosilo žito ili brašno iz mlina. 

Helać, izhelaćenbolestan, iscrpljen nesposoban za rad (pridjev) 

Hendekkanal u zemlji (imenica) 

Hoje- uzvik kojim se polako tjeraju goveda, (uzvik) 

Horalijepo vrijeme, pogodno za poljoprivredne radove, (imenica) 

Horvec- naprijed, uzvik koji potiče od njemačke komande u vojsci vorwertz- naprijed. U Prebilovcima se čula i riječ zahorvecati kada se neko zatrči. Riječ je došla u selo sa Prebilovčanima koji su služili austrijsku vojsku i odomaćila se u iskvarenom obliku. (prilog) 

Hrtenjačakičma, (imenica) 

Huka- hučanje, buka,(imenica) 

C 

Cataraskela na rijeci, (imenica) 

Civara- kariola, ručna kolica, (imenica) 

Ciglacrijep, (imenica) 

Cugle- (imenica) dizgini, vođice, urađenesu od kvalitetne kože i koristile su se radi lakšeg vladanja sa konjima prilikom oranja i vuče zaprežnih kola. Dva kraka su u rukama težaka, a na drugom kraju cugle su razdvojene i vezane za oglav konja, tako da težak bez problema može upraviti konje u željenom pravcu. 

Cvrkavaczrikavac, cvrčak, (imenica) 

Crven- crveno suvo meso, (imenica) 

Č 

Čavo- naročit ekser za potkivanje konja,(imenica) 

Čakijadžepni nožić, (imenica) 

Čakmakognjilo (imenica) 

Čanak(imenica) drvena posuda za jelo, nešto dublja od današnjih tanjira, 

Čanta- limenka od konzerve, (imenica) 

Čapatiotkidati od hljeba zalogaje rukama, (glagol) 

Časnica- časni, vaskršnji post, (imenica) 

Čatitičitati ili govoriti molitvu, (glagol) 

Čatrnja-(imenica) betonska cisterna za hvatanje vode kišnice sa kuća uz pomoć oluka. 

Čvarovati- (glagol) Držati se vjerovanja o uzdržavanju od nekih ili vršenju određenih radnji u određene dane ili na određenom mjestu, da ih ne bi snašlo neko zlo. Tako neki ne bi započinjali neki posao na dan kada je Usjekovanje, ne bi srijedom klali brave, ne bi u određeni dan iznosili đubre iz tora, ne bi ubili zmiju u kući, hljeb okrenuli naopako, zviždali u kući i sl., govoreći da to”ne valja”. 

Čvoka- čvrga, (imenica) 

Čelo– (imenica) kao jedinica vremena, jedno čelo je 12 časova, dakle noć i dan su dva čela, 

Čelapčela, (imenica) 

Čelja(imenica) rakija loza koja prva procuri iz kazana- „prvijenac“ 

Čeljnjak- pčelinjak, (imenica) 

Čeketalo-(imenica) ručka kojom se okreće osovina mlina za kafu, 

Čergaš- čergar, (imenica) 

Česmačen, (imenica) 

Česnica-(imenica), obredni hljepčić koje se sprema i iznosi na trpezu za Božić, a jede se na Mali Božić. 

Čivijaekser (imenica) 

Čuvalvreća, džak, (imenica) 

Čust(čusta, čusto)-skladno obučen ili građen, (pridjev) 

Čuti seznači i smrditi, (glagol) 

Džangara- vrsta šljive, (imenica) 

Džudžan-tvor,( imenica)

Š 

Šarovit-imenica koja označava prošarano suvo meso od crveni i bjeline 

Šega- (imenica) testera, šala; šegati se- zbijati šalu, (glagol) 

Šetka, šetaklisica, lisac, (imenica) 

Šesan- skladan, čust, suprotno je nešesan, (pridjev) 

Švraka, švakaricasvraka, (imenica) 

Šipkaprut, tanji drveni štap kojim su se mogla tući djeca ili tjerati stoka, (imenica) 

Šiša- tavanica od drvenih greda i dasaka, (imenica) 

Šepurika-šipurika, (imenica) 

Šljanakčlanak na nozi, (imenica) 

Šljez bijeli i crnisljez, ljekovite biljke,(imenica) 

Šljuci- kosti, (imenica) 

Šnajder- (imenica)praćka koja se pravi od pravilno izrezanog kaiša od unutrašekonjegume bicikla ili automobila, dužine oko 40, a širine oko 2 cm, povezane kanapom sa „petljom“, koja se izrezivala od jezika sa odbačenih cipela. 

Šnajder-krojač (imenica) 

Škakavac- skakavac(imenica) 

Škalja- (imenica) sitan kamen koji se koristi kod podizanja duvara, ”Mala škalja velik kamen drži» (Veljke Ćirića) 

Šklopac- mali crveni pečat na koži, koji obično nastaje od ujeda komarca ili drugog insekta, (imenica) 

Škrabija- fioka, ladica, (imenica) 

Štavalj- (imenica) divlja jestiva zeljasta biljkaOvu i druge zeljaste biljke koje su jestive žene beru u rano proljeće i pripremaju hranu.Zelje se, kako kažu u selu para nožem pri zemlji sa očuvanim dijelom korjena. Obavezno se i jedino zelje para prije cvjetanja. Ima i pjesma koja kažeŠtavalj zelje, beru li te žene... Evo još nekih zeljastih biljaka od kojih se priprema, obavezno na suhom mesu i sa malo pirinča, ukusna hrana; pakoleč, kokina voljica, kostreš, maslačak, majčina dušica, zečija stopa, ljutić, volije uvo, kukurjek, ljubičica. 

Štrekaželjeznica, željeznička pruga ili šine, (imenica) 

Škurja- bič, kandžija (imenica) 

Šćemlijaniska stolica proste domaće izrade (imenica) 

Šuferin- palidrvce (imenica) 

Šušast, šušilo, šušašut, ovan, jarac ili koza bez rogova (pridjev) 

Pripremili: Aco Dragićević, Milenko Jahura i Aleksandar M. Dragićević. Autori fotografija: Olof Neslund, Marko Babić, Astrida Bugarski. 

Na portalu Prebilovci-selo na internetu od početka 2018. godine 

joomla template gratuitjoomla free templates
2021  Prebilovci  globbers joomla template