.

U Prebilovcima će 8. avgusta Njegova svetost patrijarh srpski Irinej osveštati Hram Vaskrsenja Hristovog u sasluženje brojnih vladika i sveštenstva Srpske prvoslavne crkve.

Hram Vaskrsenja Hristovog sagrađen je u spomen na 4.000 Srba koji su u Drugom svjetskom ratu stradali od ustaških zločinaca na području Donje Hercegovine i bili bačeni u jame.

Hram je sagrađen na mjestu Spomen-kosturnice u kojoj su njihove kosti, nakon pedeset godina, 1991. godine našle smiraj. Ali, ne zadugo. Već 1992. Spomen kosturnica je minirana od hrvatske vojske, a mošti uništene.

Stali su u sedam kovčega i one će biti sahranjene u kripti Hrama Vaskrsenja Hristovog koji je urađen po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu koja je simbol Vaskrsenja i simbol života.

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, koji je idejni tvorac izgradnje ovog hrama i uz čije je ogromno zalaganje i napravljen za manje od dvije godine, naglašava kako obnovom Hrama Vaskrsenja Hristovog Prebilovci postaju prepoznatljivi ne samo po stradanju nego iznad svega kao mjesto vaskrsenja, sabranja, obnove života i ljudskog dostojanstva.

"Poruke koje jedino treba poslati sa tog svetog i stradalnog mjesta su - poruke mira, pomirenja i, nadasve, praštanja, kako se slična zlodjela ne bi nikada i nikome ponovila, kako bi pomirenje i praštanje postali živa realnost, a ne samo puka slova na papiru", ističe vladika Grigorije.

Vladika naglašava da isključivo od svih naroda i vjerskih zajednica koje žive na ovom prostoru zavisi da li će doći do praštanja i pomirenja kako se zlodjela više ne bi ponavljala.

"Ukoliko budemo istinski istrajavali i radili na pomirenju - do pomirenja će i doći. Stoga je veoma važno praštanje, jer bez njega nema pomirenja i zajedničke budućnosti. Praštanje ne znači zaborav i negiranje mučne prošlosti već sposobnost da se razdori prevaziđu, a rane zacijele, na dobrobit svih nas, naše djece i naše budućnosti", ističe vladika zahumsko-hercegovački i primorski.

Za Prebilovce vladika Grigorije ima i druge planove, o kojima zasad ne govori. "Bog pregaocu daje mahove. Uz Božiju pomoć i dobru volju i htjenje sve je moguće. Ali dozvolite mi da o tome govorim po učinjenom poslu", kaže vladika.

Vladika Grigorije naglašava da je Hram u Prebilovcima sagrađen uz dobru volju, razumijevanje i pomoć predsjednika Republike Srpske, ali i zahvaljujući donacijama Srba u dijaspori.

Na osveštanju Hrama 8. avgusta u Prebilovcima vladika očekuje sve dobronamjerne ljude iz Republike Srpske, Federacije BiH i regiona. "Očekujemo sve one koji su svjesni važnosti ovog događaja, njegovog dubljeg smisla i naše namjere i želje da sve protekne u dostojanstvenoj i mirnoj atmosferi. Svako ko je u stanju da to ispoštuje - dobro je došao", poručuje vladika Grigorije.

Među imenima 4.000 stradalih na zidovima prebilovačkog hrama biće ispisana imena 826 stanovnika ovog mjesta koje je jedno od četiri najstradalnija sela u svijetu u Drugom svjetskom ratu. U Prebilovcima je u prvim danima avgusta 1941. stradalo 85 odsto življa, mahom žena, djece i staraca.

Oni su, prema svjedočenjima ustaša kojima je 1957. suđeno za ovaj zločin, živi gurnuti u jamu Golubinka kod sela Šurmanci nadomak Međugorja. Jama je po nalogu komunističkih vlasti zabetonirana. Kosti su izvađene tek 1991. godine i iz ove i mnogih drugih hercegovačkih jama koje su bile stratiše više hiljada Srba koji su stradali pod okriljem NDH.

Srpska pravoslavna crkva kanonizovala je mučenike prebilovačke koji se obilježavaju 6. avgusta.

Portal Prebilovci - selo na internetu tekst je preuzeo 27.07.2015. godine