Ljekovito bilje na području Prebilovaca – stanje i mogućnosti uzgoja

 

majcina dusica
Majčina dušica

 

 

(Rad Doc. dr Branka Đurića profesora sa Poljoprivrednog fakulteta u Banja Luci nakon više posjeta selu Prebilovcima kod Čapljine.)

 

 

 

 

 

 

 

          Selo Prebilovci se nalazi tridesetak kilometara od Mostara i isto toliko od Jadranskog mora. Samo selo se nalazi dijelom na granici, a dijelom je i u samom parku prirode Hutovo Blato. Nekada je ovo selo naseljavalo preko hiljadu stanovnika, a danas tek negdje oko 40 duša. Danas se, mahom ostarjeli, stanovnici sela bave ekstenzivnom poljoprivredom. Do sela vodi asfaltni put i u selo je ponovo dovedena struja, voda i telefon. Većina gazdinstava je zapuštena i zarasla u korov, osim dvije doline u kojima mještani napasaju stoku i gaje povrće.

          Nakon višedvodnevne posjete selu mogu da iznesem svoje viđenje perspektive sakupljanja i gajenja ljekovitog bilja u tom području.

Sakupljanje samoniklog ljekovitog bilja

          Sakupljanje ljekovitog bilja ima dugu tradiciju u području Hercegovine. Hercegovci veoma dobro poznaju samoniklo ljekovito bilje i od davnina su ga sakupljali za svoje potrebe ali i za potrebe tržišta. U blizini sela Prebilovci, na lokaciji Crno Brdo i danas se povremeno sakuplja ljekovito bilje i prodaje na pijaci u Čapljini ili se prodaje posredniku u selu Domanovići. Samo sakupljanje ljekovitog bilja nije posebno unosan posao, naročito ako se sakupljeno bilje prodaje sirovo, što je i ovdje slučaj. Minimum ekonomske isplativosti sakupljanja ljekovitog bilja je postojanje    sušare, gdje bi se bilje sušilo i na taj način bi se mogla ostvariti ekonomska dobit.

Na lokaciji Crno Brdo mogu da se nađu sljedeće samonikle biljne vrste:

Gospina trava (kantarion) - Hypericum perforatum

Metvica - Mentha pulegium

Kičica - Centaurium umbellatum

Kunica - Achillea millefolium

Verem trava - Calamintha officinalis

Majčina dušica - Thymus serpyllum

Žara - Urtica dioica

Sljez - Althaea officinalis

Pčelina ljubica, matičnjak - Melissa officinalis

Preslica - Equisetum arvense

Neven - Calendula officinalis

Brusnica- Vaccinium vitis-idaea

Ženska (uskolisna) bokvica - Plantago lanceolata

Smreka - Juniperus communis

Dupčac - Teucrium chamaedrys

Zova (bazga) - Sambucus nigra

Kamilica - Matricaria chamomilla

Kadulja - Salvia officinalis

Macina trava - Marrubium vulgare

Smilje - Helichrysum italicum

Vrba - Salix alba

Vrijesak - Satureja montana

Konopljika - Vitex agnus-castus

 

          Sve nabrojane vrste mogu da se nađu na Crnom Brdu u većoj ili manjoj količini. Neke od navedenih vrsta (npr. smilje, kadulja, kantarion, sljez) su veoma tražene na tržištu i postižu zavidnu cijenu. Da bi se sakupljanje samoniklog bilja i splatilo, na prvom mjestu potrebno je organizovati siguran otkup u toku cijele vegetacione sezone. Zatim, bilo bi neophodno organizovati edukaciju o načinu i  vremenu sakupljanja pojedinih vrsta. I posljednji ali možda i najbitniji uslov je postojanje sušare gdje bi se sakupljeno bilje klasifikovalo, sušilo i pakovalo. Samo na ovaj način sakupljanje bilja iz prirode može biti profitabilno.

Gajenje ljekovitog bilja

          U selu Prebilovci postoje dvije doline koje bi se mogle iskoristiti za gajenje ljekovitog bilja. Prva dolina je u podnožju samog sela1 i trenutno se tu napasa stoka. Površina nije korištena za poljoprivrednu proizvodnju dugi niz godina i  bila bi pogodna za gajenje većeg broja vrsta koje ne zahtjevaju navodnjavanje. U obzir bi mogle da dođu sljedeće vrste:

Anis - Pimpinella anisum

Kamilica - Matricaria chamomilla

Kim - Carum carvi

Korijander - Coriandrum sativum

Lavanda - Lavandula vera

Mirođija - Anethum graveolens

Morač - Foeniculum vulgare

          Druga dolina se nalazi u blizini sela i trenutno je zapuštena, nema ni napasanja stoke niti poljoprivredne proizvodnje. U toj dolini bi se mogle gajiti sve gore navedene vrste ali i neke koje zahtjevaju navodnjavanje jer kroz dolinu protiče rijeka Bregava. Mogle bi da se gaje sljedeće vrste:

1. Do ispod sela veličine 10 kektara nekad se koristio isključivo za proizvodnju duvana. U selu žive ljudi koji pamte vrijeme kada je svaki pedalj zemlje u Dolu bio pod duvanom. Ovdje se uzgajalo oko pola miliona struka duvana koji je mještanima donosio solidan prihod. Sve njive su u privatnom vlasništvu. Danas je Do- polje ispod sela livada na kojoj raste korov, prije svega višegodišnja stabla drače.

2. Uz rijeku Bregavu, na njenoj lijeve obali nalaze se ogromne površine u privatnom vlasništvu ljudi iz Prebilovaca. Danas se samo dvojica mještana na parcelama uz Bregavu bave poljoprivrednom proizvodnjom. Parcele koje se nalaze na desnoj obali, nekad su bile u vlasništvu ljudi iz Prebilovaca i Tasovčića. Zemlja je nacionalizovana u vrijeme socijalističke Jugoslavije i ustupljena je Poljoprivrednom dobru “Hutovo blato”. Nakon rata devedesetih godina nova vlast parcele je podijelila i ustupila ih na korištenje privatnicima.

Bijeli sljez - Althaea officinalis

Bosiljak - Ocimum basilicum

Matičnjak - Melissa officinalis

Neven - Calendula officinalis

Pitoma nana - Mentha piperita

 

          Da bi se uspješno gajile nabrojane vrste potrebno je nabaviti dodatnu mehanizaciju. U selu postoji traktor i osnovne priključne mašine. Neophodno bi bilo nabaviti motokultivator za međurednu kultivaciju, sijačicu, kosu i vadilicu za krompir ako bi se gajio sljez. Osim ovih mašina, ponovo je osnovni preduslov postojanje sušare koja bi bila dovoljnog kapaciteta da primi svu sirovu robu u toku vegetacije (sušara kapaciteta 1-1,5 t sirove mase bila bi za početak dovoljna). Pored sušare neophodno je imati i radni sto i manji selektor za odvajanje različitih frakcija osušenog  bilja. Osim nabavke mašina, bilo bi neophodno održati seriju predavanja i pokaznih prezentacija na terenu o samoj tehnologiji gajenja ljekovitog bilja. Budući proizvođači bi morali u početku imati konstantnu stručnu pomoć i nadzor. Na početku bi se moralo nabaviti sjeme ili sadni materijal ljekovitog bilja koje ne može baš svugdje da se nađe. Bilo bi uputno da se instalira i jedan manji plastenik u kome bi se proizvodio rasad ljekovitog bilja koji bi se kasnije presađivao na njivu. Osnovni problem koji se javlja je mali broj stanovnika u selu Prebilovci. U samom selu živi negdje oko 40 mahom starijih osoba koje nemaju iskustva u gajenju ljekovitog bilja. Ako bi se započinjalo sa njivskom proizvodnjom ljekovitog bilja, minimalno bi u tu  proizvodnju trebalo biti uključeno 5-10 domaćinstava da bi cijeli projekat bio ekonomski održiv. Prije započinjanja same proizvodnje neophodno je ostvariti kontakt sa firmama koje se već bave proizvodnom i preradom ljekovitog bilja u regionu.

          Organizovana proizvodnja ljekovitog bilja je unosan posao ali zahtijeva vrijeme, visok stepen organizacije i uvezivanje više faktora koji utiču na samu proizvodnju ali i na plasman proizvoda.

----

2011

joomla template gratuitjoomla free templates
2021  Prebilovci  globbers joomla template