Prebilovci na jubilarnoj izložbi ULUPUDSA u Beogradu

Klik za vecu sliku
Sa otvaranja izložbe u Beogradu

Jubilarna, retrospektivna izložba članova arhitektonske sekcije udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUPUDS), otvorena je u prizemlju robne kuće NAMA, u Beogradu (Knez Mihajlova ulica br. 5). Radi se o prostoru od 700 m2, u centru Beograda. Na 135 panoa atipičnog formata, širine 70, a visine 220 cm, u ambijentu posebno osmišljene postavke, posjetioci mogu do 15. novembra (2010.), kroz retrospektivu, da sagledaju ogromno bogatstvo kreativnih umjetničkih potencijala i raznovrsnih poetika graditelja koji su dali i daju veliki doprinos kulturnom ambijentu u Srbiji. Uz izložbu štampan je i katalog, u kome je prikazano stvaralaštvo 308 članova ULUPUDS.

Otvaranju izložbe prisustvovao je veliki broj posjetilaca koji su potpuno ispunili izložbenu salu. Na izložbi su zastupljeni i naši Prebilovci u postavkama dvoje umjetnika, čije je djelo vezano za Prebilovce: Dr Predrag Ristić i Vesna Nadaždin-Ljubičić.

Dr Predrag – Peđa Ristić, istaknuti stvaralac u oblasti crkvene i druge arhitekture, svoju postavku je u potpunosti posvetio Prebilovcima i idejnom projektu obnove spomen crkve, davši mu prednost u odnosu na mnoge svoje realizovane projekte, po kojima je poznat (hramovi u Podgorici, Baru, Hercegovačka Gračanica i Hrupjela u Trebinju, da spomenemo samo neke). Ristić je za postavku pripremio tekst kojim je objasnio istorijat projekta i njegov teološki smisao, iskazan u završnim rečima Simvola vjere: Čekam vaskrsenje mrtvih i život budućega vijeka. Amin!

Protestno pismo Dr Predraga Ristića ULUPUDS-u i široj kulturnoj javnosti upućeno povodom preslovljavanja njegove biografije u latinično pismo

Bila mi je velika čast da sam pozvan na jubilarnu izložbu ULUPDS-a čiji sam član bio skoro od početka osnivanja.

Prihvatio sam propozicije datog okvira za izlaganje i sam sam po toj meri složio svoju izložbenu tablu.

U mom slučaju, u tom okviru, nije bilo ni približno moguće da bude prikazan ni najsažetiji pregled moga sveukupnog dela počev od 1949. godine. Pošto sam već u osamdesetoj godini smatrao sam da će biti najcelishodnije da prikažem samo jedan moj važan projekt kojeg sada ostvarujem i koji je vrh piramide mog dosadašnjeg stvaralaštva, što je od organizatora prihvaćeno.

Međutim, na moje iznenađenje organizator, za jednu u osnovi kulturnu manifestaciju u Srbiji, usvojio je kao isključivo latinično pismo pogazivši time osnove naše hiljadugodišnje kulture kao i ustav Srbije (čl. 10 i čl. 1)

Nijedan kulturni narod na svetu ne odriče se svog pisma, (u Kini je kaligraf nacionalni heroj). Posebno za nas dizajnere pismo je od prvorazrednog značaja pogotovo u ovom trenuku kada se za vreme pedesetogodišnjeg komunističkog terora na našoj primenjenoj akademiji nije proučavala ćirilična kaligrafija, (verovatno po odlukama V komu-nističke Zemaljske konferencije održane u Zagrebu 1940 godine.)

Takođe se nije poštovalo ni biće umetnika te je kao autor u istom nedeljeljivom delu izbačen moj sin arhitekta. Ja sam vrlo ponosan što sam sarađivao i sa svojim ujakom i dedom takođe arhitektima, i želja mi je da to nastave i moji unuci u šestoj generaciji, kaže se u protestnom pismu Dr Predrag Ristić inž arhitekture i profesora Akademije SPC koje je napisano 15. oktobra i koje portal Prebilovci-selo na Internetu prenosi u cjelosti.

Klik za vecu sliku

Treba reći da su pano Dr Predraga Ristića, koji je bio na udarnom mjestu izložbe, kao i sam autor pobudili veliku pažnju posjetilaca izložbe. Nažalost priređivač izložbe nije u potpunosti ispoštovao legendarnog arhitektu Ristića. U duhu vladajuće anacionalne ideologije u Beogradu, na izložbi su biografije svih izlagača, pa i Ristićeva ispisane latiničnim pismom. Sa Ristićevog panoa izbačen je i koautor jednog broja projekata- Ristićev sin Sava koji radi zajedno sa njim već 20 godina i kojem zahvaljujući se produžava porodična arhitektonska tradicija već u petu generaciju. Nije poštovan ni autorov izbor fotografija, a cenzurisan je i tekst izbacivanjem pomenute rečenice koja nosi u sebi teološki smisao projekta prebilovačke spomen crkve, čiji je uzor jerusalimski hram Groba Gospodnjeg. Radi toga je Ristić organizatoru uputio pisani protest.

Klik za vecu sliku

Kako smo već rekli na ovoj izložbi Prebilovci su zastupljeni i na panou koji pripada dipl. inženjeru pejsažne arhitekture Vesni Nadaždin Ljubičić, koja je među svojim ostvarenjima predstavila i idejni projekat uređenja centra Prebilovaca. Valja istaći da će se projekat uređenja Prebilovaca naći i na izložbi koja se za kraj godine priprema u BiH. Naime, projekat uređenja centra sela Prebilovci, uključen je u radove za veliku izložbu ali i knjigu sa istim naslovom „Arhitektura u BiH od 1995.-2010.“ koja će se održati u Sarajevu i Banja Luci krajem 2010.

Ovim projektom je obuhvaćen prostor oko već obnovljenog Doma kulture i nekadašnje školske zgrade.Taj prostor je oduvijek bio mjesto okupljanja seljana (u dijelu Doma nalazi se i kafana). Sačuvani su stari sadržaji koji zadržavaju istu namjenu, dok je autor predvidjeo i nove sadržaje – gledalište i pozornicu za razna događanja. Zaleđe ovih objekata sa gustom sadnjom drveća postaje sjenoviti šumarak za miran odmor u vrelim ljetnjim danima, a školske bašte prerastaju u travnati teren za igre loptom i ušuškano dečije igralište.

Milenko Jahura

Povezani tekstovi:
Duh i atmosfera hrama Hristovog Groba iz Jerusalima u Prebilovcima (razgovor sa autorom)

Predstoji uređenje centra sela

 

 

 

 

 

joomla template gratuitjoomla free templates
2017  Prebilovci  globbers joomla template