Pjacuša iz Prebilovaca

Udajom u Prebilovce žene su, kao po nekom pravilu, uglavnom sticale nadimak po selu u kojem su živjele prije dolaska u Prebilovce. Tako je svaka mlada iz Gabele postajala Gaba. To drugo ime vremenom je potisnulo kršteno ime tako da se znalo dogoditi da mnogi u selu i nisu znali njihovo kršteno ime. Djevojke iz Dubrava postajale su Dubravke ili su nadimak dobijale po prezimenu; Mandrapša, Pjacuša, Hrgutka (porijeklom sa Hrguta kod Stoca)… Djevojke iz Prebilovaca, udajom van Prebilovaca postajale su Prebilovke.

Ovo je priča o Pjacuši iz Prebilovaca Anđi Banđur, rođenoj Pjaca (1869. Lokve, selo na Dubravskoj visoravni- Prebilovci, 1938.).

Na našem zavičajnom portalu, objavljena je fotografija Anđe sa njenom djecom; sinom Trifkom i kćerkama, Jelkom, Darinkom i Kosom. Fotografija je nastala 1928. godine.

To je, za sada, najstarija fotografija iz Prebilovaca koju su pronašli saradnici zavičajnog portala Prebilovci-selo na Internetu. Na fotografiji nedostaju Anđini sinovi Branko i Vidoje. Kad je slika nastala Branko je bio u Beogradu a Vidoje u Sarajevu gdje su se školovali za trgovca.

Od 1914. godine, kada je umro njen suprug Spasoje i kada je postala samohrama majka- sa najmlađim sinom Trifkom i tri kćerke podizala je djecu a dvojicu sinova školovala. Obojica su postali trgovci. Vidoje je ubijen u logoru Jasenovac a Branko je preživio Drugi svjetski rata poslije kojeg je ostao da živi u Beogradu.

Branko je, još dok je trajao rat, 1944. godine- u Beogradu od akademskog slikara Čeha Franta Maly zatražio je da mu ovjekovječi sliku majke. U početku, zahtjevao je da platno, na kojem će umjetnik sačuvati lik njegove majku, bude u naravnoj veličini. Nakon razgovora sa umjetnikom ovaj prihvati da umjetničko djelo bude do metar visine. Umjetnik je, uz fotografiju po kojoj bi radio umjetničko djelo, zahtjevao od Branka da mu priča o majci. Nakon godinu dana rada u ateljeu Franta Maly predao je umjetničko djelo naručiocu. Zadovoljan sa umjetnikovim viđenjem njegove voljene majke, Branko naruči još jednu sliku- da je pošalje bratu Trifku koji je jedini od dvadesetak Banđura u Prebilovacima preživio Drugi svjetski rat.

Franta Maly bio je jedan od poznatijih slikara Beograda u XIX vijeku. Prihvatio je Brankov prijedlog da još jednom, na osnovu fotografije, portretiše njegovu majku, ali pod uslovom da se to umjetničko djelo izvjesno vrijeme zadrži kod njega, kako bi se pojavljivalo na izložbama. I bilo je tako.

Dolazak komunista na vlast u Jugoslaviji nije oduševilo češkog umjetnika koji odlučuje da 1948. godine napusti Beograd. Bježi u Mađarsku. Veče prije odlaska iz Beograda Franta odlazi kod Branka, da mu preda drugi portret njegove majke, ali ga ne nalazi kod kuće. Sliku ostavlja kod Brankovih komšija koji je nakon dva dana predaju vlasniku.

Drugu sliku, velikog formata, Branko je spakovao i poslao poštom Prebilovce. Nalazila se na zidu jedne od dvije prostorije u staroj kući pored čatrnje. Rijetko umjetničko djelo poznatog slikara tu je bilo do 1992. godine kada je doživjelo sudbinu sela u kojem je svaka kuća zapaljena.

Umjetničko djelo velike vrijednosti, nastalo 1945. godine, danas je, međutim, u posjedu Brankovih nasljednika iz Beograda (ad).

Prema rukopisu o bratstvu Banđur iz Prebilovaca koji je pripremio zet pokojnog Trifka Banđuta, Slavko Marić. Na zavičajnom portalu Prebilovci-selo na Internetu, prilog je objavljen u martu 2014. godine

joomla template gratuitjoomla free templates
2021  Prebilovci  globbers joomla template